Europski parlament u utorak je podržao direktivu o autorskim pravima, nakon mjeseci snažnog lobiranja i žestoke rasprave medijskih djelatnika i umjetnika, zagovornika slobode interneta i tehnoloških divova.
Zastupnici su, nakon dvije i pol godine pregovora, kontroverznu direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu EU-a podržali s 348 glasova 'za', 274 'protiv' i 36 suzdržanih u posljednjoj prilici da je usvoje prije izbora za Europski parlament.
Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. Očekivano, obje strane se optužuju za zastupanje financijskih interesa.
Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti.
"Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokraciju i kulturu", poručilo je prošli tjedan 267 predstavnika europskih medija, prenosi agencija France Presse.
U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine "Spasimo internet" koja mjesecima poziva na obranu "slobodne razmjene mišljenja na internetu".
U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetaka tisuća ljudi.
Njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije u četvrtak su bile nedostupne 24 sata u znak prosvjeda.
Sporni članci
Rezolucija, čiji je izvjestitelj Axel Voss iz Europske pučke stranke stavljen pod policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, kako doznajemo iz te političke grupacije, prošla je intenzivne promjene otkako ju je Europska komisija predstavila u rujnu 2016.
Europski parlament ju je prvi put odbacio u srpnju 2018. godine, a zatim ju je prihvatio s izmjenama u rujnu 2018. godine.
Dogovor o konačnoj verziji teksta postignut je između Parlamenta i Vijeća u veljači, a Odbor za pravna pitanja je 26. veljače podržao kompromis o kojemu se glasovalo u utorak.
Protivnici zakona najviše kritiziraju njegova dva članka. Najsporniji je članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje koriste njihova djela.
Od sada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom.
Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja je upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure.
Kritičari tvrde kako takvi "roboti" zaduženi za razvrstavanje sadržaja također neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava poput popularnih memova.
U konačnom tekstu direktive, prijenos djela u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije je zaštićen, čime se osigurava da će memovi i GIF-ovi, sadržaj koji se temelji na tuđim djelima, biti i dalje dostupni i dijeljivi na internetskim platformama.
„Ako se fizička osoba na digitalan, nekomercijalan i razmjeran način koristi kratkim izvadcima ili kratkim doslovnim navođenjem iz djela ili drugog sadržaja u stvaranju novog djela koji zatim učita, u svrhu kritike, osvrta, ilustracije, karikature, parodije ili pastiša, države članice mogu predvidjeti iznimku ili ograničenje prava iz članaka 2. i 3. Direktive“, stoji u izmijenjenom tekstu, iako njegovi protivnici upozoravaju da će usprkos ovoj promjeni velikim platformama biti lakše blokirati sadržaj iz predostrožnosti nego riskirati moguće kazne.
U tekstu se također navodi da će automatski biti izuzet prijenos radova na online enciklopedije na nekomercijalan način, kao u slučaju Wikipedije.
„Definicija pružatelja usluga razmjene internetskog sadržaja u skladu s ovom Direktivom ne obuhvaća pružatelje usluga koji djeluju u nekomercijalne svrhe npr. za potrebe internetske enciklopedije, te pružatelje internetskih usluga u kojima je sadržaj učitan uz odobrenje svih nositelja prava“.
Istodobno, u pokušaju poticanja startupova i inovacija, tekst sada izuzima male i mikro platforme iz direktive koja takva poduzeća definira kao ona koja imaju manje od 10 zaposlenika i čiji je godišnji prihod manji od 2 milijuna eura, a javnosti su dostupne manje od 3 godine.
Tekst sadrži i odredbe kojima bi se osiguralo poštivanje zakona o autorskim pravima bez nepravednog ometanja slobode izražavanja na internetu.
„Prava izdavača informativnih publikacija trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje prava pojedinaca na reprodukciju, komunikaciju ili objavljivanje poveznica ili izvadaka iz informativnih publikacija za privatnu uporabu i u neprofitne, nekomercijalne svrhe“.
Time bi dijeljenje poveznica s člancima, zajedno s vlastitim popratnim komentarima za njihov opis, trebalo ostati slobodno od ograničenja za zaštitu autorskih prava.
Internetske platforme također će morati uspostaviti brze sustave za ispravak putem kojih se mogu podnijeti pritužbe kada se određeni sadržaj pogrešno ukloni.
Drugi sporni dio Direktive je članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog "susjednog autorskog prava" za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka.
Njemačka zastupnica Julia Reda, jedina predstavnica pirata u Europskom parlamentu, upozorava kako će se time za "pojedine riječi ili kratke isječke" medijskog sadržaja trebati dozvola, dodajući kako će to ovisiti i o budućoj interpretaciji sudova o tome što znači "kratko". Dotad, smatra zastupnica, sloboda postavljanja hiperlinkova bit će pravno nejasno.
Zagovornici članka tvrde kako će se njime autori originalnog sadržaja na kojem se temelje njegove reprodukcije na drugim platformama biti za to pravednije plaćeni.
Istraživanja Komisije su 2016. pokazala da 57 posto korisnika interneta pristupa novinskim člancima putem društvenih mreža, servisa za prikupljanje informacija ili tražilica, od čega njih 47 posto pročita sažetke koje su pripremila ta web-mjesta, a da na njih ni ne klikne.
Direktivu o autorskim pravima od hrvatskih zastupnika podržali EPP-ovci
Spornu direktivu o autorskim pravima koju je Europski parlament izglasao u utorak u Strasbourgu od hrvatskih europarlamentaraca podržali su članovi EPP-a, dok su ostali većinom glasali protiv.
Hrvatski zastupnici koji su dio EPP-a, članovi HDZ-a i Marijana Petir, glasovali su za rezoluciju, a članovi S&D-a Tonino Picula i Biljana Borzan, zastupnik Zelenih Davor Škrlec i liberal Jozo Radoš su joj se usprotivili. Ruža Tomašić je ostala suzdržana, a zastupnik IDS-a Ivan Jakovčić nije rekao kako je glasao.
Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi na internetu moraju preuzeti odgovornost za sadržaj na kojima profitiraju bez pravedne podjele zarade s autorima, dok protivnici smatraju da će se nove regulacije samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja.
"Glasovala sam 'za' jer smatram da novinari i oni koji su zaposleni u kreativnim industrijama trebaju uživati prava i zaštititi svoje radove od zlouporaba", kazala je zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica.
Ona odbacuje tvrdnje kako će novim zakonom doći do ograničavanje slobode izražavanja ili samog interneta i ističe kako se izmjenama Direktive uspostavlja novi set pravila na jedinstvenom tržištu koji uređuje to područje i određuje da su internetske platforme "izravno odgovorne za sadržaj na njihovim stranicama".
"Omogućeno je autorima i izvođačima da dobiju naknadu od onih distributera koji iskorištavaju njihova autorska prava. Dakle, ovim smo omogućili da internet bude prostor koji koristi svima, a ne samo velikima i moćnima", rekla je Šuica, iz čije političke grupacije dolazi i autor rezolucije Alex Voss.
S druge strane, zastupnik Radoš smatra da je Direktiva "loša i tehnički neprovediva", te da će pravno zakomplicirati sve odnose na jedinstvenom digitalnom tržištu, ugroziti slobodu pristupa internetu i poslovanje malih i srednjih poduzeća, a da se pritom neće "ograničiti snaga tehnoloških divova".
S njim se slaže i Davor Škrlec koji je naglasio da bi glasao za konačnu Direktivu da se glasovalo po amandmanima, što je na sjednici predložila jedna zastupnica iz redova socijalista, no Parlament je odbacio. I Škrlecu su najsporniji članak 11. koji govori o takozvanom "susjednom autorskom pravu" za medijske kuće, te članak 13. koji od platforma zahtijeva odgovornost za sadržaj koji se na njima dijeli, u skladu s autorskim pravom.
"Ukidanjem geoblokiranja i roaminga smo napravili dva koraka naprijed prema jedinstvenom digitalnom tržištu, a u ovom slučaju smo ga rascjepkali na 27 komada jer će svaka država biti u stanju sama regulirati dijelove te Direktive", upozorava zastupnik zelenih.
Tonino Picula se također osvrnuo na "proceduralni manevar" kojim je izbjegnuto glasovanje o amandmanima koji su, prema njemu, mogli poboljšati konačan tekst, zbog čega ni on nije podržao izvorni prijedlog.
"Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba", rekao je.
Zastupnica Petir smatra kako je važno otkloniti sumnje o negativnom utjecaju Direktive na građane jer "pristup mrežnom sadržaju i njegovo dijeljenje i dalje ostaju besplatni" te naglašava kako se odgovornost u člancima 11. i 13. stavlja na internetske platforme, a dosad je bila na korisniku koji je stavljao sadržaj na internet.
"Odgovornost je sada na platformi na kojoj se sadržaj nalazi i koja od navedenog sadržaja zarađuje. Autor od platforme mora dobiti naknadu za licencu, ili može tužiti platformu za dopuštanje neovlaštenog prijenosa njegova autorskog djela", rekla je Petir i istaknula da će se ovaj članak primjenjivati samo na tvrtke čiji korisnici imaju opciju prenošenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima.
Kod članka 11. istaknula je da on izričito navodi da tražilice mogu nastaviti koristiti linkove na vijesti besplatno, te mogu prikazati i pojedinačne riječi ili kratke tekstove.
Zastupnica Tomašić istaknula je kako je postignut značajan pomak u odnosu na izvorni tekst, čime joj je članak 11. postao osobno prihvatljiv, no da to ne može reći i za članak 13., zbog čega je ostala suzdržana.
"Digitalne platforme u određenim situacijama proglašava pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću sa smrtnim ishodom", upozorila je.
"Razumijem da je od tehnoloških divova lakše naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će, bez sumnje, voditi ograničenju slobode govora jer će se digitalne platforme željeti pravno zaštititi", zaključila je i dodala kako algoritmi koji su predviđeni Direktivom nisu dovoljno sofisticirani da prepoznaju satiru koju "koji put ne prepoznaju ni ljudi, a kamoli roboti".
Europski zastupnici podržali su Direktivu nakon dvije i pol godine pregovora, s 348 glasova 'za', 274 'protiv' i 36 suzdržanih, u posljednjoj prilici je da usvoje prije izbora za Europski parlament.
Reforma je imala podršku mainstream medija i umjetnika poput Paula McCartneya koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj, a sa suprotne strane stajali su tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnijeg interneta poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa, europskih piratskih stranaka, kao i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za slobodu govora David Kaye koji strahuju da će mjerom doći do ograničavanja online aktivnosti.
