Divljanje cijena, boje se mnogi hrvatski građani, moglo bi se nastaviti uvođenjem eura. Kontrola zaokruživanja cijena je u rukama udruga za zaštitu potrošača, koje se i nisu baš odazvale na natječaj Ministarstva financija.
"Prekasno je i premalo informacija", tvrdi za RTL Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske dodaje: "U startu natječaj kao takav nije kvalitetno napravljen, financijski apsolutno nije podržan…"
Od 20 aktivnih udruga, na natječaj su se prijavile svega četiri, iako im resorno ministarstvo daje 120.000 kuna po projektu, koji uključuje angažman tajnih kupaca.
Bez crnih lista
"Trebaju kontrolirati do 20 cijena proizvoda i do pet cijena usluga cijelo vrijeme. Prvo popisivanje će biti u kolovozu kad su cijene još u kunama, od 5.9. bi trebalo krenuti dvojno iskazivanje cijena", objašnjava Knežević.
Još 65 cijena će svakog mjeseca kontrolirati Državni zavod za statistiku, ali pitanje je hoće li to spriječiti zaokruživanje, primjerice, cijena kave s 10 kuna na 1,50 eura, umjesto na 1,32 eura ili frizura sa 100 kuna na 15 eura, umjesto na 13,27. Udruge trebaju objavljivati podatke na internetu do 15. dana u mjesecu, ali ne u obliku crnih lista.
"Nećemo slagati crne liste ali ćemo svakako objaviti ako negdje nađemo da nije cijena izračunata kako treba", tvrdi Knežević.
Zakon ne predviđa kazne
Udruge bi trebale prijaviti nepoštenu trgovačku praksu Državnom inspektoratu. No, pitanje je što bi se trebalo dogoditi nakon toga, jer zakon ne predviđa kazne. "Badava svi ovi podaci ako mi ustanovimo da se nešto ne obračunava kako treba i nije iskazano kako treba, ako to inspekcija ne prekontrolira i ne sankcionira", dodaje Knežević.
Hrvatima će se nuditi samo informacija o tome gdje ne kupovati. "Javile su se udruge iz Zagreba, javila se udruga iz Splita… Zar se u drugim gradovima neće primjenjivati pretvorba kune u eure?", pita se Vujović.
Ovako to rade Slovenci
Stav udruga dijeli i europarlamentarna zastupnica Biljana Borzan, koja je poznata po svom zalaganju za jačanje potrošačkih prava i pamti slične prakse u drugim europskim zemljama.
"Države koje su uvodile prije nas uvodile su dvije godine prije i kontrolirale dvije nakon, a kod nas će to biti u najboljem slučaju tri mjeseca prije uvođenja", rekla je Borzan.
U Sloveniji je takve popise, prije 15 godina, kada je kod njih uveden euro, svakog dana pregledavalo 100.000 ljudi. Zbog svoje su kontrole cijena dobili i nagradu Europske komisije. Hrvatska Vlada se zasad ne čini pretjerano zabrinutom, iako smo prva država koja ulazi u eurozonu u doba visoke inflacije.