Uoči "Black Friday" ludila predstavljeno je najnovije istraživanje Hrvatske udruge banaka, a vezano uz aspekte sigurnosti internetske kupovine.
Htjeli su istražiti koliko se ljudi prilikom kupovine na Internetu osjeća sigurnima, što im je najvažnije, na kojim stranicama najčešće kupuju, kupuju li robu koja se reklamira na društvenim mrežama i jesu li i na koji način bili žrtve prijevare.
„Kao i proteklih godina, za Hrvatsku udrugu banaka i bankarstvo općenito, od prioriteta je podizanje svijesti građana o mogućim prijetnjama prilikom online kupovine. U današnjem 'digitalnom' dobu, neophodno je kontinuirano educirati i informirati građane o načinima zaštite od potencijalnih prijevara", kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Adrović je istaknuo kako uspješnost napada na online bankovne usluge prvenstveno ovisi o spretnosti napadača da korisnike navedu da iz neznanja ili neopreznosti provedu neželjene aktivnosti.
VEZANE VIJESTI:
Savjeti za građane prilikom online kupovine:
- Zaposlenici banaka kada kontaktiraju klijente telefonom ili elektorničkom poštom nikad ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i slično
- Dobro pazite na osobne podatke
- Dobro razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža
- On-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične)
- Svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci
- Pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtve
U istraživanju je ispitano oko tisuću ljudi. Oni koji se koriste Internetom, njih 54 posto ne kupuje preko Interneta jer se boje prijevare i ugroze privatnosti. Za one koji se ne boje, 36 posto ispitanih građana, kupuje samo na provjerenim internetskim trgovinama koje pri transakciji zahtijevaju sigurnosnu provjeru plaćanja (Amazon, eBay, AliBaba, Google Shopping Search). Samo deset posto ispitanih kupuje bez straha za svoju sigurnost i sigurnost svojih podataka.
Rezultati istraživanja su pokazali kako ljudi stariji od 55 godina uopće ne kupuju preko Interneta, a najviše kupuju najmlađe generacije, odnosno oni mlađi od 35 godina.
Što je najvažnije prilikom online kupovine?
Sigurnost plaćanja najvažnija je za 49 posto hrvatskih online šopingoholičara. Slijede oni kojima je najvažnije da roba odgovara opisu iz ponude, njih 29 posto. Podjednako je onih koji navode sigurnost podataka (11 posto) i onih koji se ne mogu odlučiti. Zanimljivo je kako pravovremenost dostave robe prilikom kupovine internetom nije presudna ispitanim online kupcima.
Kupuju li preko društvenih mreža?
Rezultati pokazuju kako 49 posto ispitanika koristi samo ranije poznate stranice dok 51 posto barem ponekad kupuje robu i na taj način. Njih 27 posto često, a 24 posto rijetko kupuju putem takvih oglasa.
Jesu li česte internetske prevare u Hrvatskoj?
Većina ispitanika nije bila žrtva takvih prijevara, čak 87 posto, a njih 13 posto tvrdi kako iskusili nepravdu na taj način. Oni koji tvrde da su bili žrtve pokazuju kako se većinom radi o izostanku isporuke robe, čak 46 posto slučajeva, ili je isporučena roba bila lošije kvalitete od reklamirane za 41 posto sudionika.
“Prilikom kupovine na internetu, kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke. Pokušavaju navesti građane da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je znatno lose kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu, potrebno je dobro razmisliti s kim dijele osobne i financijske podatke", poručio je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.
