Državni hidrometeorološki zavod zasad nije proglasio toplinski val, no meteorologinja RTL-a Dunja Mazzocco Drvar kaže kako je prema nizu kriterija toplinski val ipak nastupio. Najveći problem je, kaže, što su vrućine ove godine došle izrazito naglo. Za tportal je kazala da će, ako se lipanj nastavi u ovom tonu, razlika u srednjim maksimalnim temperaturama između svibnja i lipnja biti deset stupnjeva.
"To mi se činilo jako puno, no onda sam išla gledati u povijest i našla masu podataka da nije tako. Takve razlike imamo dosta često, doduše ne između svibnja i lipnja, već češće u rano proljeće i na prijelazu iz jeseni u zimu", kazala je Mazzocco Drvar.
DHMZ ima svoje kriterije za proglašenje toplinskog vala
DHMZ, kaže, ima svoje kriterije za proglašenje toplinskog vala - u prvom redu one iz kojih se vidi problem za ljudski organizam - i nije ga proglasio.
"Oni ovo ne smatraju toplinskim valom jer rade po kriteriju apsolutnih maksimalnih temperatura. Imaju određeni prag koji su odredili na temelju nekih povijesnih i zdravstvenih podataka. Dakle, gledaju kako nekakve temperature utječu na ljudski organizam bez obzira je li jučer bilo milijun stupnjeva u minusu, a sutra milijun u plusu", karikirala je Mazzocco Drvar za tportal.
Gledajući ostale kriterije, RTL-ova meteorologinja kaže da smo s današnjim danom ušli u prvi dan toplinskog vala.
"Prema tom kriteriju, toplinski val proglašava se kada temperatura zraka pet dana zaredom za pet stupnjeva premašuje prosječne vrijednosti. Po njemu, danas ulazimo u toplinski val koji će trajati pet, šest dana. Vidjet ćemo kako će izgledati vikend. Možemo reći da smo ušli u prvi toplinski val ove godine", kazala je.
Dodala je da će do kraja tjedna temperature još rasti, a povećavat će se i vlaga u zraku pa će tjedan u meteorološkom smislu biti neugodan. Olakšanje i "pristojni ljetni uvjeti" trebali bi, kaže, stići početkom idućeg tjedna.
Kako se ponašati u slučaju toplinskog vala
DHMZ je još ranije objavio preporuke građanima za slučaj toplinskog vala. Meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda tvrde da se najviše temperature te toplinski udar očekuju u četvrtak i petak. Najgore će biti u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Dubrovniku.
Rashladite svoj dom:
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće). Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.
Klonite se vrućine:
Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću. Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
