Donekle se može razumjeti oprezan stav Europske komisije koja je povodom odluke Arbitražnog suda u sporu oko granice sa Slovenijom - također članicom EU-a i to starijom od Hrvatske - poručila tek da se "oduke suda trebaju poštovati".
Neaktivna diplomacija i taktički pogrešni potezi
"Hrvatska je, što se susjeda tiče, činila neke ishitrene i pogrešne poteze. Primjerice, zatvaranje legalne granice kada se za prijelaz migranata otvorila - ilegalna. Zbog te velike pogreške Hrvatska je dobila ozbiljno upozorenje Bruxellesa. Sve drugo je zapravo svaki put bila posljedica toga što je Hrvatska ušla u političko polje interesa neke od velikih članica EU-a te se morala povlačiti", kazao je za Glas Slavonije politički analitičar Davor Gjenero.
On smatra da je po pitanju arbitraže oko granice sa Slovenijom glavni problem u tome što je Slovenija, kada se doznalo za korupciju članova Arbitražnog suda, Slovenija krenula sa žestokim lobiranjem dok je hrvatska diplomacija sjedila skrštenih ruku.
Što se, pak, tiče nedavnog prijepora sa susjednim zemljama oko uvoza poljoprivrednih proizvoda, koji je rezultirao kratkim trgovinskim ratom, Gjenero kaže da je Hrvatska taktički krivo odigrala.
"Tu je problem s unutarnjom organizacijom vlade koja je uspostavljena prije članstva u EU-u. Odluka ministra Tolušića nije njegova individualna, ona je prošla gospodarsku koordinaciju. No, u procesu njena donošenja očito nisu konzultirani Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, oko europske politike, i Ministarstvo pravosuđa, u svezi s akcijama. Mi moramo naučiti da sada, kada smo članica EU-a, stvari koje su nekada bila isključivo dio naše unutarnje politike, sada postaju i stvari europske, pa time i vanjske politike", napominje Gjenero.
Stvari se mijenjaju "puno previše polako"
Prema njegovoj ocjeni, stvari se s hrvatske strane mijenjaju "puno previše polako", no ipak idu nabolje. Problem je, smatra on, nastao u diskontinuitetu prilikom smjene vlasti 2011. godine kada je iz javne uprave s ključnih pozicija otišla većina ljudi koji su sudjelovali u pristupnim pregovorima.
"Time je javna uprava izgubila europske kapacitete i to se jako polagano i jako teško vraća", ističe Gjenero.
Pomak nabolje po tom pitanju on vidi u jednom potezu premijera Andreja Plenkovića.
"Ljudi iz javne uprave kažu mi da je Plenković, kada je ekipirao svoj kabinet, najprije povukao gospođu iz Ministarstva pravosuđa koja slovi kao najbolji poznavatelj akcija u hrvatskoj javnoj upravi, te drugu koja slovi kao najbolji poznavatelj europskih institucija. I njih dvije pripremaju ga za svaku sjednicu Europskog vijeća", zaključuje Gjenero.