Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon onog 1880. godine. U nedjelju, 22. ožujka 2020. u 6,24 sati Zagreb je pogodio potres 5,5 stupnjeva po Richteru. Epicentar potresa bio je u Markuševcu. Zagrepčani su bili prestravljeni. Potom je u 7,01 sati uslijedio još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Mjesecima se živjelo u strahu, spavalo u odjeći...
Velika materijalna šteta nastala je u centru Zagreba, oštećen je i vrh južnog tornja Zagrebačke katedrale, te brojne ustanove koje se i dan danas obnavljaju. Osim Zagreba, potres 22. ožujka štete je nanio Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Srušio je i oštetio brojne kuće, škole, crkve, bolnice, zgrade sudova, Vlade i Sabora, sveukupno 25 tisuća objekata, počinivši štetu od 86,4 milijarde kuna.
Takva je situacija i s KBC-om Rebro koje je pretrpjelo brojna oštećenja. Obnova traje, ali dio građana negoduje zbog sporosti.
Meni je ovo šok i žalost
Čitateljica iz Koprivnice ogorčena stanjem bolnice poslala nam je fotografije koje su je ostavile u šoku. "Fotografije su snimljene u ponedjeljak oko podneva kada sam vozila svoju tetu na operaciju na neurokirurgiju. Nije čak ni problem da smo čekali prijam pacijenta 3 sata, nego gdje? Na fotografijama se jasno vidi čekaona koja vodi na neurokirurgiju. Nitko nije ni htio čekati u tom dijelu. Djelatnici su izgledali kao da im je to normalno. Ja, koja nisam često po bolnicama, meni je ovo šok i žalost", ispričala je čitateljica za Danas.hr.
Oštećeni zidovi u KBC-u Rebro
Dodaje da koliko je uspjela vidjeti sve se obnavlja izvana. "I sami radimo u građevini, pa da spomenem da su se među prvima obnavljale crkve, a ne bolnice i to po hitnom postupku - od nule", dodaje.
"Jesu li bitnije zgrade i muzeji u centru Zagreba nego bolnica? Obnova traje četiri godine….. žalosno za glavni grad Hrvatske", zaključila je.
KBC Zagreb: Kontinuirana zdravstvena zaštita pruža se u preostalom dijelu prostora
Odgovor smo potražili u KBC-u Zagreb. "Opće je poznato da su u potresu 22. ožujka 2020. godine oštećene zgrade većine zagrebačkih bolnica, kao i da je u tijeku obnova tih oštećenih zgrada", poručili su iz KBC-a Zagreb.
Oštećeni zidovi u KBC-u Rebro
"U Kliničkom bolničkom centru Zagreb trenutno je u tijeku prva od tri faze obnove zgrada oštećenih u potresu, a kojom je obuhvaćen dio prostora i zgrada, dok se kontinuirana zdravstvena zaštita pruža u preostalom dijelu prostora koji će u kasnijim fazama biti obuhvaćen obnovom", poručili su.
Konkretan odgovor na pitanje 'Čekaju li u tom prostoru pacijenti ili je to dio u obnovi?', od KBC-a Zagreb nismo dobili do zaključenja teksta. Kada ga dobijemo objavit ćemo ga u cijelosti.
Oštećeni zidovi u KBC-u Rebro
Financijska sredstva za obnovu
Na stranicima Ministarstva graditeljstva objavljeno je koliko je novca uloženo nakon što su Hrvatsku tijekom 2020. godine pogodili razorni potresi kojima je oštećen veliki broj javnih i privatnih zgrada te je prouzročena velika materijalna šteta. Oštećeno je 69.000 građevina, a inicijalna šteta procijenjena je na 17 milijardi eura. Prilikom obnove zgrada oštećenih potresom razlikujemo obnovu privatnih kuća od obnovu zgrada javne namjene i infrastrukture. Za obnovu privatnih kuća osiguravaju se sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva (zajam Svjetske banke). U obnovu je do 31. prosinca 2023. godine sveukupno uloženo 2,34 milijardi eura - europskih i nacionalnih sredstava, kažu u Ministarstvu. U obnovi privatne imovine jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove svakako je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura.
Hrvatska je iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres. Republici Hrvatskoj je odobreno ukupno milijardu i tri milijuna eura pomoći iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih potresom i to za zagrebački potres 683,7 milijuna eura, a za petrinjski potres 319 milijuna eura. Do zadanog roka za iskorištenje sredstava, 30. lipnja 2023. godine, iskorišteno je 1,453 milijardi eura što čini čak 145 % alokacije od dobivenih 1,003 milijarde eura.
Premda je izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade. U razdoblju provedbe sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti sklopljeno je 1.330 ugovora, koji uključuju 609 korisnika te 304 građevinske tvrtke. Na obnovi je ukupno angažirao čak 10.500 građevinskih radnika.
Obujam obnove sufinancirane sredstvima Fonda solidarnosti je značajan. Radovi obnove obuhvaćaju 18 bolnica i 56 ostalih zdravstvenih ustanova, 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 100 km mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, preko 600 km prometnica, 77 mostova, 40 propusta, 6 km tramvajskih pruga, 4 željezničke građevine.
Dodatno kroz fond se financira privremeni smještaj, izgradnja 131 tipske montažne kuće, oprema za preko 300 vatrogasnih postrojbi sanacija nasipa, obaloutvrda i klizišta.
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata obnove iznosi 3,3 milijarde eura za koje je iz Fonda solidarnosti predviđeno 1,003 milijarde eura, dok će se započeti projekti obnove završiti sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te sredstvima državnog proračuna. U sklopu Inicijative C6.1 Obnova zgradaprvobitno se raspolagalo alokacijom od 789.037.096 eura, dok se usvojenim dodatkom iz prosinca 2023. godine te RePower komponentom C7.2 Energetska obnova zgrada odobrava dodatna alokacija u iznosu od 1,24 milijarde eura, čime se ukupna alokacija za dekarbonizaciju zgrada penje na 2,02 milijarde eura.
Zajam Svjetske banke
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam u iznosu 183,9 milijuna eura od Svjetske banke, od čega je 165,5 milijuna eura namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, dok dio vezan uz pripravnost javnog zdravstva iznosi 13,8 milijuna eura.
Financijska sredstva dostupna iz navedenog zajma ugovorena su prema sljedećim alokacijama i to 60% od ukupnog iznosa (93,8 milijuna eura) utrošit će se na zdravstveni sustav, obnovu zdravstvenih objekata i jačanje otpornosti gdje su pokrenuta tri projekta. Riječ je o projektu obnove KBC Zagreb ''Rebro'', Infektivne zarazne klinike Dr. Fran Mihaljević te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Preostalih 40% alokacije (62,5 milijuna eura) usmjereno je na znanost i obrazovanje, obnovu i rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku.
POGLEDAJTE VIDEO: Bačić u RTL-u o obnovi
