Prema podacima UN-a, Hrvatska trenutačno ima 4.189.000 stanovnika. Demografske projekcije stručnjaka pokazuju da će se broj stanovnika u Hrvatskoj već 2030. smanjiti na 3.896.000, dok bi sredinu ovog stoljeća Hrvatska mogla dočekati s tek 3.461.000 stanovnika. To bi značilo da će broj Hrvata do 2050. pasti ispod 3,5 milijuna, odnosno smanjit će se za 17,4 posto.
Prijeti nam demografski kolaps
Hrvatska je prema tome u skupini zemalja kojima prijeti pravi demografski kolaps. Pad broja stanovnika prijeti čak 51 zemlji, no tek njih deset suočava se s prijetnjom pada stanovništva za više od 15 posto, pokazuje izvješće UN-a.
Što godine budu odmicale, stanje u Hrvatskoj neće se popravljati, prognozira UN. Naime, projekcije pokazuju da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2.518.000 stanovnika, gotovo 40 posto manje nego dosad.
'To je, na žalost, naša realnost. Projekcije UN-a treba shvatiti kao upozorenje da je krajnji trenutak da se kreira prava demografska politika, koju danas nemamo', kazao je demograf Anđelko Akrap te upozorio kako su projekcije UN-a možda čak i povoljnije od stvarnog stanja na terenu, prenosi Glas Slavonije.
On naglašava kako Hrvatska sada nema oko 4,2 milijuna stanovnika, kako navodi izvješće UN-a, već je taj broj značajno manji te, prema njegovim procjenama, iznosi 4.050.000. Još više zabrinjava dobna struktura u kojoj je sve veći udio starijih, a sve manje mlađih stanovnika u radnoj dobi, posebno mladih.
Mirovinski i zdravstveni sustav to neće izdržati
Ovi negativni trendovi zajedno s velikim iseljavanjem stanovništva doista su alarmantni. Ekonomisti upozoravaju kako će to imati negativne posljedice na gospodarstvo u cjelini, a posebno na održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
'Dugoročne posljedice još su negativnije. Osim nedostatka radne snage, koji će dovesti do većeg rasta plaća od produktivnosti i pada konkurentnosti, posljedice smanjivanja broja stanovnika bit će i manja štednja, kao i manja potrošnja. Sve bi to u konačnici moglo dovesti i do manjih ulaganja i izvoza te sporijeg gospodarskog rasta', upozorio je makroekonomist Zdeslav Šantić.
Kako bi se spriječio takav scenarij, potrebne su demografske mjere koje će potaknuti ljude da ostanu u Hrvatskoj, ali i veća fleksibilnost tržišta rada, jednostavnije zapošljavanje mladih, ali i uvoz radne snage do koje će, smatra Šantić, doći prije ili kasnije.
Gospodarstvo će se teško oporaviti
'Negativni demografski trendovi već sada ograničavaju oporavak gospodarstva. Nedostatak radne snage osjeća se u nizu djelatnosti, posebno u građevinarstvu i turizmu', kaže Šantić.
Promijenit će se i hrvatski gradovi. Trenutačno je urbano 60 posto stanovnika, dok ih 18 posto živi u Zagrebu. Očekuje se da će gradskog stanovništva u budućnosti biti i više.
Prof. dr. sc. Tihomir Jukić, voditelj Kabineta za urbanizam Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi da je budućnost hrvatskih gradova teško predvidjeti iz više razloga, a najvažniji je nedostatak vizije.
Razvoj novih tehnologija utječe na vizure gradova
'Mnogo je varijabli koje će utjecati na promjene u gradovima: razvoj novih tehnologija, povećanje ekološke osviještenosti, gospodarski razvoj, demografski prirast, migracije... Do 2050. preostale su 33 godine, a možemo se zapitati kolike su se promjene u gradovima dogodile u posljednja tri desetljeća. Nisu bile baš toliko radikalne da bi iz temelja promijenile naše gradove i život u njima. Najveće promjene u urbanizmu i planiranju prostora dogodile su se povratkom vlasništva nad zemljištem početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Tad je većina pogrešno shvatila pojam demokracije - i to na način da svatko može raditi i graditi što mu je volja na svom zemljištu', kaže Jukić te naglašava da se danas ne može govoriti o urbanizaciji gradova jer 'urbanizacija' podrazumijeva zauzimanje novih prostora, često poljoprivrednih ili napuštenih, na račun širenja grada.
S obzirom na smanjeni demografski rast i zaostajanje u gospodarstvu, smanjen je i intenzitet širenja gradova. Trenutačno je u tijeku takozvano sažimanje, odnosno urbana preobrazba zapuštenih i preskočenih dijelova grada.
U Hrvatskoj nisu stvoreni preduvjeti za urbanizaciju
'Svi su veliki gradovi još potkraj 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća započeli veliku rekonstrukciju gradskih središta, ali taj proces još je slabog intenziteta u hrvatskih gradovima. Očito nisu stvoreni kvalitetni preduvjeti. U većini naših gradova, nažalost, uprave i planeri bave se legalizacijom i točkastom gradnjom zanemarujući viziju razvoja gradova i strategiju kako je provesti. Nedostaje nam dogovoreni koncept i cilj kojem težimo', rekao je Jukić.
Takvo što po gradove može biti pogubno, a trebat će vremena da se ti procesi isprave. Prisutna je bezidejnost na svim područjima, od ekonomije pa do planiranja gradova, mišljenja je Jukić.
'Arhitekti na najbolji način nastoje u projekte ugraditi nove tehnologije. Naravno, potrebna je i dodatna edukacija kako bi se pratili novi trendovi i nova iskustva u području gradnje. No, to ne znači da time gradnja, osim što postaje kvalitetnija, postaje i jeftinija. Nove su tehnologije u načelu skuplje od tradicionalnog načina gradnje, ali dugoročno, gledajući održavanje i potrošnju energije, na kraju donose uštedu', rekao je Jukić.
Zasad je najveći pomak napravljen na polju energetske obnove i energetski učinkovite gradnje.
Predsjednik Hrvatskog energetskog društva (HED) Goran Granić zalaže se za drukčije organizirano tržište energijom u Hrvatskoj, donošenje dugoročne energetske strategije do 2050. godine bazirane na energetskoj učinkovitosti, uvođenje novih tehnologija, značajnije iskorištavanje obnovljivih izvora energije i sjedinjavanje ministarstva energetike i okoliša.
On je predstavio viziju do 2050. godine, a temelj nje je energetska učinkovitost. Kao i brojni drugi stručnjaci, Granić vjeruje da će promjene u energetici sigurno dovesti do poskupljenja.
Poskupljenje energije
'Cijene danas regulira Vlada. U tu cijenu nije uključena zaštita okoliša i klime. Međutim, energetsko gospodarstvo danas ne možemo promatrati izvan politike zaštite okoliša, jer se problemi i rješenje isprepleću. Zato se zalažem za sjedinjavanje ministarskih resora energetike i okoliša', kazao je Granić.
Hrvatska je u velikim problemima
Prema predviđanjima mnogih ekonomskih stručnjaka, Hrvatska će u sljedećih nekoliko godina biti u velikim problemima.
'Za 20-ak godina Hrvatska bi mogla postati poželjno odredište. Ali nastavimo li igre kojima smo bili skloni posljednjih 20-ak godina, postat ćemo kupljena zemlja u kojoj nećemo sami donositi odluke i bit ćemo prirepak u svakom pogledu', smatra analitičar Guste Santini.
