Hrvatska Vlada danas se u Banskim dvorima održala sjednica na kojoj je zabijen posljednji čavao u lijes nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova od Izraela. Na dnevnom redu sjednice bila je samo jedna točka - ona o stavljanju izvan snage Odluke o nabavi F-16 Baraka.
Iz aviona se vidjelo da će "posao stoljeća" s Izraelom propasti, tvrdili su mnogi, ne obazirući se pretjerano na riječi ministra obrane Damira Krstičevića kako se radi o ključnom projektu njegovog resora, ali i hrvatske Vlade. Nabavka novih zrakoplova počela se spominjati još 2015. godine, a tada je objavljeno da MORH razmišljao o kupovini rabljenih F16 iz SAD-a ili novih Gripena iz Švedska.
Priča oko kupovine aviona počela se zakuhtavati u 2017. godini. U listopadu te godine otvorene su ponude koje su pristigle na natječaj. Svoje ponude su predstavili predstavnici Grčke, Izraela, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, i to abecednim redoslijedom, u jednakom vremenskom roku za svaku od njih.
Izraelska ponuda bila najpovoljnija za Hrvatsku
Za posao vrijedan između 500 i milijardu eura najžešću bitku vodila su dva ponuđača. Izrael, koji je nudio polovni američki F-16 i Švedska koja je nudila potpuno nove Gripene. Američka ponuda namjenskih borbenih zrakoplova i to novih F-16 bila je preskupa za Hrvatsku, a Grčka ponuda je otpala. Hrvatska Vlada u konačnici se odlučila za izraelsku ponudu.
Vijeće za obranu također je dalo preporuku Vladi u donošenje odluke o sklapanju ugovora s Državom Izrael o kupnji 12 rabljenih borbenih zrakoplova F-16 Barak starih 30 godina. Smatralo se kako je izraelska ponuda najpovoljnija za Hrvatsku, prije svega s financijskog, ali i strateškog stajališta. Premijer Andrej Plenkovićkazao je kako odluka o nabavi izraelskih F-16 predstavlja političku volju Vlade te jačanje suradnje s SAD-om i Izraelom.
Ministar Krstičević krajem lipnja je posjetio konferenciju izraelske obrambene industrije, što je označilo početak strateškog partnertstva. Krstičević je u Izraelu posjetio i zrakoplovnu bazu Ramat David i obišao izraelske F-16 Barake te poručio da Hrvatska ima mogućnost raditi s najboljima i da je iznimno važno da Izraelci hrvatskim pilotima i tehničarima prenesu vrijedna znanja i iskustva o avionu.
Prvi i vjerojatno zadnji let F-16 na hrvatskom nebu
Možda najkonkretnije ispunjenje sna o F-16 Baraku na hrvatskom nebu dogodilo se 5. kolovoza 2018. kada su dva izraelska borbena aviona F-16 u formacijskom letu s dva hrvatska MiG-a 21 preletjela su iznad Kninske tvrđave u sklopu svečanog programa obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.
Bio je to prvi, a sad znamo, vjerojatno i zadnji let izraelskih zrakoplova na hrvatskom nebu jer samo par mjeseci kasnije od tog događaja dolazi do kompliciranja posla između Izraela i Hrvatske.
Naime, američka vlada trebala je izdati odobrenje izraelskoj vladi vezanu uz prodaju borbenih zrakoplova Hrvatskoj. Proizvođač tih zrakoplova je američki Lockhead Martin, a svaki proizvođač borbenih sustava obvezuje kupca da on bude krajnji korisnik. Ako se takvi sustavi žele preprodati kao što je sada slučaj s izraelskim zrakoplovima, potrebna je opet suglasnost proizvođača, odnosno države, u ovom slučaju SAD-a.
Amerikanci tražili Izraelce da vrate zrakoplove u originalno stanje
Portal Axios zatim objavljuje kako će Trumpova administracija blokirati 500 milijuna dolara težak ugovor Izraela i Hrvatske o prodaji borbenih F-16 zrakoplova jer "Izrael nije bio iskren u pregovorima i da su pokušali profitirati na račun Sjedinjenih Država", odnosno proizvođač zrakoplova Lockheed Martin našao bi se pred velikim gubicima.
Amerika je bila spremna odobriti prodaju ukoliko Izraelci avione vrate u njihovo originalno stanje kako se nalaže prema TPT-u, dakle ako se iz njih izvadi sva oprema kojom su F-16 Baraci bili nadgorađeni, što za Hrvatsku nije dolazilo u obzir. Posao je, u konačnici, propao.
Generalni direktor izraelskog ministarstva Udi Adam prošlog je tjedna došao u Hrvatsku te potvrdio da je dogovor službeno propao. Kazao je kako je Hrvatska pokazala profesionalizam i "ispravnu prosudbu na svakom koraku procesa" i kako "nije mogla utjecati na ovaj ishod", zbog čega ne može biti odgovorna za njega.
"Nažalost, uvjeti nisu bili spremni i nismo bili u mogućnosti osigurati odgovarajući TPT i provesti projekt zbog nepredviđenih okolnosti izvan naše kontrole", rekao je Adam, referirajući se na postupak odobravanja prijenosa američke tehnologije trećoj strani (Third Party Transfer).
Krstičević za sve krivi Izraelce
Američko veleposlanstvo u Hrvatskoj objavilo je uz posebno odobrenje iz Washingtona odgovor u vezi prodaje izraelskih F-16 Hrvatskoj te u njemu navelo kako je SAD cijelo vrijeme bio jasan u vezi uvjeta prodaje.
Ministar Krstičević danas je uoči sjednice kazao kako će se proces po pitanju nabavke zrakoplova zatvoriti transparentno. "Sa svim ovim iskustvom i dodatnim znanjem krenut ćemo u novi proces, koji će biti najbolji, s ciljem da Hrvatska dobije kvalitetan višenamjenski avion koji je nam potreban za obranu svojeg zračnog prostora", kazao je danas Krstičević te poručio kako krivnju za propali posao snosi Izrael.
"Međunarodni natječaj je bio transparentan, Hrvatska je izabrala ponudu Izraela, i činjenica je da su imali predodobrenje od SAD-a i trebali su kao prodavatelj na osnovu toga dobiti konačno odobrenje za proizvod s kojim su se javili na natječaj.
Država Izrael došla je u ministarstvo i rekli su da ono što su trebali nisu osigurali, da je to isključivo njihova odgovornost te da je proces bio profesionalan, otvoren i da su ljudi u Hrvatskoj bili vrlo profesionali te da smo postavili sva potrebna pitanja", podsjetio je Krstičević dodajući da je SAD davao potpuno potporu hrvatskoj akviziciji.
