"Ne može si ministar ili njegovi suradnici dopustiti izjavu da je, eto, eksplodiralo nekoliko desetaka kilograma eksploziva, ali zbilo se u zemlji pa se nije vidjelo. Da o promjeni centra potiska i centra težišta drona u modifikaciji ne govorim. Majko božja, pa sram me je! Ono 'bomba s prigušivačem'. Nazovite prvog stručnjaka za eksplozive ili topnika i pitajte ga koliki bi krater načinila eksplozija 40 ili 100 kilograma eksploziva. Ovakav ministar obrane Hrvatskoj ne treba!",oštar je u svojoj ocjeni Jasenko Krovinović, umirovljeni brigadir HV-a, o istupima ministra obrane Marija Banožića i vojnog vrha o padu bespilotne letjelice TU-141 na zagrebački Jarun.
Za Slobodu Dalmaciju je rekao da je obrana bila dugo zanemarivana.
Bivša ministrica obrane Željka Antunović također iznosi kritike prema komunikaciji nakon pada drona.
"Trebalo je pričekati detaljnu istragu i onda o svemu obavijestiti javnost. Već prva press konferencija državnog i vojnog vrha odaje dojam da je sazvana samo da bude sazvana jer nije bilo suvislih odgovora. Trebalo samo napisati priopćenje. Ne znam je li tu zakazao sam ministar ili njegove službe za odnose s javnošću. Ovdje kritika ide i zapovjednom lancu Oružanih snaga, ali zakazale su i strukture NATO-a", smatra Antunović i napominje da ne treba špekulirati prije istrage.
I za nju je nevjerojatno da naši susjedi nisu nešto poduzeli. Osvrnula se i na protuzračnu obranu. "Ona je opremljena u skladu sa sveopćim siromaštvom, ali zato sigurno imamo visoko motivirano i obučeno ljudstvo. Kad razgovaramo o opremljenosti, mislim da griješimo u prioritetima. Recimo, borbena vozila Bradley nam u ovom trenutku nisu potrebna", smatra. Nije ni za obavezni vojni rok i da je bolje međurješenje, odnosno temeljna obuka za samozaštitu.
Umirovljeni general Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, smatra da naša protuzračna obrana nije u tako lošem stanju kao što govori.
"Imamo mi jako dobar radarski sustav i vrlo obučeno ljudstvo. Doduše, nemamo raketni sustav srednjeg i većih dometa. Kod ovog incidenta s padom bespilotne letjelice imamo tri teoretski moguća odgovora, ali svakako nisam za nagađanja. Međutim, moram reći da je malo vjerojatna teza da je letjelica nosila više od stotinu kilograma eksploziva koji je detonirao pod zemljom. To mi nije logično jer svakako bi krater na Jarunu bio puno veći. Skloniji sam teoriji da su dijelovi eksploziva svakako pronađeni, ali to su oni koji služe samouništenju letjelice, koju kolokvijalno možemo nazvati špijunskom", rekao je.
Osobno smatra da je malo vjerojatno da je to bila provokacija radi provjere NATO kišobrana
General Štimac kaže da ga čudi da je i naš radarski sustav reagirao tek kad se letjelica pojavila u našem prostoru jer domet im je više od 200 kilometara. "Ne ide to tako da ga uočiš tek kad prijeđe granicu. S druge strane, radari nisu svemogući. Nekada za ispravnu detekciju o čemu je riječ trebate i druga osjetila, treba vidjeti. Radari nisu oči. I sam sam više puta bio u situaciji da nas dižu zbog nekih objekata, a ne vidiš ništa. Postoje u atmosferi tragovi različitih pojava. ", kaže general s trideset godina iskustva u zrakoplovstvu.