Otkako je Hamas izvršio teroristički napad na Izrael 7. listopada, svjetska je javnost još jednom uperila pogled u Bliski istok, geopolitičku točku u kojoj i najmanja iskra može zapaliti sukob svjetskih razmjera.
Kako su se odmotavali detalji strašnog zločina počinjenog nad izraelskim civila, a nakon toga i pitanje taoca koje je Hamas oteo, kako je SAD ubrzano krenuo u diplomatsku turneju po Bliskom istoku, a izraelska vojska nakon toga nemilosrdnim udarima na pojas Gaze ubila preko 10.000 palestinskih civila, tako je jedan drugi rat polako ali sigurno počeo silaziti s medijskih naslovnica. Rat u Ukrajini.
Međutim, to što mu više nije bilo mjesto na vodećim medijskim pozicijama, ne znači da rat nije nastavio buktjeti u svojoj svojoj silini i užasu, jednako onako kako se o tome marljivo izvještavalo svih prethodnih tjedana i mjeseci.
Novi Bahmut: Bitka na Avdiivku
U Ukrajini se i dalje događaju značajne stvari, čija težina je i dalje velika, bez obzira na sve što se događa na Bliskom istoku. Avdiivka, grad u Donjeckoj oblasti, mjesto je užasa i okrutnih borbi jednako kao što je to bio i grad Bahmut, kaže geopolitički analitičar Denis Avdagić.
"Rusija je pokrenula svojevrsnu ofenzivu koristeći početak događaja u Izraelu i pokušali su zauzeti Avdiivku. Na neki način se događa repriza Bahmuta. Da se prisjetimo, taj pokušaj ruskog osvajanja bio je izuzetno brutalan, nisu gledali na žrtve. Svojevrsna repriza toga se događa u Avdiivki. Tamo se niti najmanje nije smanjio intenzitet borbi, jedino se smanjilo kako mediji to prate. Ukrajinci su i dalje u teškoj situaciji, a Rusija i dalje pokušava ostvariti svoje ciljeve. Tu se najmanje promijenilo. Što se tiče Ukrajine, promjena je zasada ne samo u medijskom spektru, nego i u činjenici da imaju probleme u pomoći koja bi trebala doći iz SAD-a i to još nije riješeno. To je novi paket pomoći u koji je američki predsjednik pokušao staviti i Tajvan i Izrael", kaže Avdagić.
Saveznici, kaže Avdagić, i dalje nastoje biti uz Ukrajinu.
"I glavni tajnik NATO-a ponavlja da se ne smije dogoditi da Ukrajina osjeti manju potporu Saveznika, no da se već neko vrijeme pojavljuju teme o potrebi mirovnog rješenja, to je činjenica. Ali ne teba zaobići činjenicu da je to bila tema i od samog početka rata, ona je stalno tu otvorena. Međutim, isto tako mislim da treba posve realno reći da tema pregovora - ako do njih dođe, i sama Ukrajina će tražiti sudjelovanja Zapada u njima - da na kraju pitanje sporazumijevanja oko teritorija ne može biti tema Zapada. Nije Zapad taj koji može reći gdje pripada određena zemlja i davati bilo čiji teritorij u posjed nekog drugog. To je kršenje svih međunarodnih normi, ako ništa drugo, a da ne govorimo da u tom slučaju i sam UN praktično gubi svoj misao, pogotovo Generalna skupština UN-a", kaže Avdagić.
O protuofenzivi
Na pitanje, je je li dugo očekivana ukrajinska protuofenziva dala rezultate, Avdagić kaže kako se pretpostavlja da je protuofenziva imala za cilj povrat teritorija te je očito da se tu dogodilo malo pomaka, ali naglašava da se vojna pomoć Ukrajini davala prije svega kako bi se Ukrajina oslobodila.
"Kad govorimo o velikim količinama oružja, trebamo uzeti u obzor da Ukrajina ratuje sa zemljom koja je, kako bi kolokvijalno rekli, do zuba naoružana. To nisu zapadni standardi naoružanja nego sovjetski. Mogli smo vidjeti ogromne količine starog sovjetskog željeza koje je nesmiljeno slano na Ukrajinu, nije ga se štedjelo niti ga imaju potrebu štedjeti. Moramo se sjetiti prvi dana i koliko je u Europi vladao strah, što ako Ukrajina bude pregažena? Oni su dali sve od sebe, istrošili svoje resurse, Zapad je krenuo pomagati.
Do koje mjere će se to odvijati? Što se tiče Europe, ima želje da se pomaže Ukrajini, međutim pitanje je skladišta gdje se odavno počelo kalkulirati. Nedostatak streljiva na međunarodnom tržištu je vidljiv, ali nije takav za Ukrajinu nego i za Rusiju. Zapad je pomagao - možda je medijski zbog protuofenzive bilo više razvikano to, ili zbog Ukrajine, što vidimo da na kraju može snositi svoje posljedice - odluka zapadnih vlada za pomoć Ukrajini bila je namijenjena obrani Ukrajine. Ne smatram da će nekakav veliki game changer biti zrakoplov F-16, ali oni još nisu isporučeni. Ako govorimo o naoružanju, treba znati da su Ukrajinci dobili dijelove. Ako netko gleda koliko to košta Zapad, treba biti svjestan da im nije isporučeno što je obećano", kaže Avdagić.
Visok stupanj motiviranosti i na pragu druge zime
Analitičar smatra kako niti jednoj sukobljenoj strani nije u interesu u ovom ratu nešto izgubiti ili, pak, propustiti priliku nešto dobiti.
"Mislim da će se vojna dinamika odvijati puno ozbiljnije nego što je to bilo protekle zime. Ne mora to značiti na terenu pomake ili stvarno djelovanje, ali mislim da se ovdje tražiti prilika u kojoj će jedna strana popustiti u pažnji. Ne treba sumnjati, kada bi se neki prevrat dogodio u Kremlju, mislim da bi se Ukrajinci bacili all in ili naglavačke i krenuli u udar. Dolazi zima, ona radi problem za oklopna vozila po zemljanom terenu. Međutim, kao što znamo, kretanje u ratu nije nužno samo po blatnom i poljskom putu. Ukrajina računa na određenu količinu ljudi i na njihovu potporu, ali ne misli ući u Rusiju. Ima svako malo gerilske ili partizanske udare.
Ukrajinci su jako puno života izgubili. Ono što je učinila Rusija, gađajući civilnu i energetsku infrastrukturu, doživjeli su jednu jako tešku zimu. Sada su puno sigurniji i možemo reći motivirani, bez obzira na sve, jer se radi o njihovoj zemlji. S druge strane, ne možemo govoriti o motiviranosti ruskog naroda, samo o motivaciji ruske elite", kaže Avdagić.
Fokus Europe i dalje na Ukrajini
I dok je možda razumljivo da se fokus SAD-a, barem se tako čini, na trenutak prebacio na Izrael i situaciju na Bliskom istoku, kakvo ozračje po pitanju Ukrajine vlada u Europi? Jesu li i europskim člnicima trenutna zbivanja u pojasu Gaze odvukla pažnju od europskog susjeda koji za par mjeseci ulazi u treću godinu rata? Avdagić smatra da to nije slučaj.
"Ponekad smo svi skupa možda pod dojmo da se neke stvari ne događaju i ne odvijaju. Kad to spustimo na razinu Europskog parlamenta, možda ne znamo puno toga što se tamo odvija, tko se tamo sastao, ali to ne znači da EU parlament ne funkcionira svakodnevno. To što ne čujemo glavnog tajnika, jer nije bio danas u Hrvatskoj, sutra u Washingtonu, ne znači da nije ništa radio. Našao se sada s predsjednicom Mađarske po pitanju Švedske. To što nije u medijskom fokusu, možda se svi skupa trebamo pogledati u oči. Ali činjenica je da je većina portala izgubila među ključnim tabovima rat u Ukrajini. To ne možemo pripisati europskim liderima", zaključuje Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li zbog podrške Izraelu Ukrajina dobivati manje oružja od svojih zapadnih saveznika?
