Za taj slučaj znalo se još početkom studenoga, no javnost je za to doznala iz medija prije dva dana, isto kao i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. O tom slučaju i zakašnjeloj reakciji u emisiji RTL Danas govorio je veterinarski stručnjak Mate Brstilo, koji je bio na čelu pregovaračke skupine s Bruxellesom kada je na dnevnom redu bilo poglavlje o sigurnosti hrane.
Nismo donijeli ključne propise o kontroli hrane
"Dugo sam se bavio tom problematikom. Jesu li sve zemlje ulaskom u Europsku uniju ispoštovale pravnu regulaciju i jesu li osiguravale takav nivo kontrole, to je pitanje. Sumnjam u to. Konkretno za ovaj primjer salmonele, znalo se za to već. Poljska je dala pristanak da se vrate pošiljke, ali mi smo reagirali kasno. Nažalost, nacionalno zakonodavstvo ulaskom u EU je dozvoljavalo da se donesu određeni propisi, kao primjerice Nacionalni program uzorkovanja i kontrole proizvoda uvezene hrane iz EU, a to nismo donijeli. I to je ključni problem".
Na pitanje kako bi Hrvatska mogla poboljšati nadzor hrane, Brstilo kaže da treba napraviti nacionalni monitoring.
"Treba napraviti nacionalni monitoring kojim će se neselektivno propisati uzimanje uzoraka pošiljaka iz zemalja za koje smatramo da su sumnjive", kazao je.
"Trpimo štete jer nema kontrole u velikim sustavima"
Nadalje, na pitanje ponaša li se Hrvatska preinertno, s obzirom i na slučaj u kojem se sumnja na ptičju gripu koja u Hrvatskoj nije potvrđena, ali izaziva ogromnu ekonomsku štetu jer zemlje u okruženju odbijaju uvoz, Brstilo odgovara potvrdno.
"Koliko sam upućen, neke zemlje već su donijele zabranu uvoza. One su to jedva čekale. No, mi smo čekali, a nismo trebali. Dosad se trebao napraviti kompletni monitoring, a ne to prepustiti samo pojedinim akterima. Tu trpimo određene štete jer su izostale kontrole na velikim sustavima, a kada bi se to dogodilo onda bismo imali nesagledive posljedice".
