HUP- Udruga novinskih izdavača izrazila je u ponedjeljak zabrinutost zbog recentnog niza presuda koje su protiv više medija pred hrvatskim sudovima donesene u parnicama za obeštećenje zbog nanesenih duševnih boli te ih smatraju pravno neutemeljenima i nepravednima, stoga pozivaju nadležne institucije da pristupe izmjenama zakona koje bi stvorile jasna i predvidljiva pravila na području nakladničke odgovornosti.
"HUP- Udruga novinskih izdavača ovim putem izražava svoju duboku zabrinutost zbog recentnog niza presuda koje su protiv više tiskanih i elektronskih medija pred hrvatskim sudovima donesene u parnicama za obeštećenje zbog nanesenih duševnih boli. Presude smatramo pravno neutemeljenima, odnosno, donesene temeljem preširokog arbitrarnog tumačenja postojećih propisa, te u krajnjem smislu i nepravednima", stoji u priopćenju te udruge.
Ozbiljna prijetnja
Smatraju kako učestalost ovakvih presuda, kao i neujednačenost pravnih standarda na kojima se temelje, s jedne strane predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnim kategorijama slobode izražavanja i medijskih sloboda, a s druge strane kao generator opće pravne nesigurnosti prijete stabilnom poslovanju novinskih izdavača umanjujući tako i njihovu poduzetničku slobodu, još jednu ustavom definiranu vrijednost.
Udruga novinskih izdavača stoga poziva nadležne državne institucije, resorna ministarstva i Vladu da u što kraćem roku pristupe uvođenju potrebnih zakonskih i drugih potrebnih promjena koje bi stvorile jasna i predvidljiva pravila na području nakladničke odgovornosti, implementirajući pritom stajalište izražena u relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava i ostalih relevantnih međunarodnih tijela.
Transparentni kriteriji
"Medijske slobode, kao temelj funkcionalne demokracije, nisu neograničene te stoga zahtijevaju institucionalne mehanizme kontrole", poručuje Udruga novinskih izdavača te napominje da se ti mehanizmi moraju temeljiti na transparentnim kriterijima koji će kroz djelovanje pravosudnog sustava biti provedeni u konzistentnu sudsku praksu.
Ističu da je ono što se proteklih mjeseci događa u Hrvatskoj upravo suprotno, "a cijeli niz presuda koje su donesene temeljem arbitrarnog tumačenja važećih propisa znatno šire dosadašnju sudsku praksu po pitanju djela protiv časti, i što se tiče opisa inkriminacije, i što se tiče tereta dokazivanja, i što se tiče prakse sankcioniranja".
Satira bi mogla biti utuživa
Podsjećaju da je prije nekoliko dana jedan hrvatski satirični portal osuđen zbog satiričnog teksta, pri čemu je sud iznio stav kako se faktografski netočni navodi ne mogu smatrati satirom. Šira primjena takvog standarda u budućnosti bi, upozoravaju, svaki objavljeni satirični tekst učinila utuživim.
Podsjećaju i da je zabilježen slučaj u kojem je tužitelju pravomoćno dosuđena visoka odšteta zbog duševnih boli izazvanog navodima iz autoriziranog intervjua u kojem ga se uopće poimence ne spominje. Jedan hrvatski portal, pak, osuđen je zbog izvještaja i prenošenja izjava s javno održanog prosvjednog skupa.
40 tisuća kuna za naslov od samo pet riječi
Poseban problem su, napominje HUP-Udruga novinskih izdavača, i visine dosuđenih odšteta. Iako odredbe Zakona o obveznim odnosima jasno nalaže da sud pri odlučivanju o visini naknade mora voditi računa o jačini i trajanju duševnih boli, te cilju radi kojega se određuje naknada, u praksi se, ističu, dosuđuju iznimno visoki iznosi odšteta, a zahtjevi za naknadu multipliciraju protiv više medija zbog iste "duševne boli".
"Ima cijeli niz presuda gdje naknade iznose i više stotina kuna po slovnom znaku objavljenog teksta. U najnotornijem slučaju vođenom protiv jednog lokalnog medija, sud je dodijelio odštetu od 40.000 kuna zbog spornog naslova od samo pet riječi", napominju.
Profil tužitelja
Ne smije se, poručuju iz HUP-Udruge novinskih izdavača, zanemariti ni profil tužitelja. Iako zapadni pravni standardi već desetljećima postavljaju šire granice prihvatljive javne kritike dužnosnika i osoba na javnim funkcijama, u Hrvatskoj upravo raste broj predmeta u kojima su tužitelji visokopozicionirani članovi političke ili pravosudne nomenklature, dodaju.
"Takva praksa nužno djeluje kao forma institucionalne cenzure, ali i budi sumnje u sukob interesa. Pritom su suci dovedeni u situaciju da moraju presuđivati u predmetima gdje su tužitelji osobe koje izravno ili neizravno odlučuju o njihovim daljnjim unapređenjima, što dodatno umanjuje javni dojam neovisnosti pravosuđa", zaključuje u priopćenju HUP-Udruga novinskih izdavača.
