Vladin prijedlog zakona o obnovi Zagreba nakon potresa ima najmanje šest ozbiljnih nedostataka koji bi mogli imati značajan negativan utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, upozorili su u utorak iz Udruge poreznih obveznika Lipa. U sklopu projekta "Barometar konkurentnosti", Kristijan Kotarski predstavio je analizu Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru. U njoj su predstavljeni i objašnjeni nedostaci postojećeg zakonskog prijedloga iz perspektive poticanja konkurentnosti i unaprjeđenja institucionalnog razvoja.
Kotarski u analizi izdvaja šest ozbiljnih nedostataka zakona - ne osigurava dovoljno transparentnosti trošenja javnog novca; nisu precizno kvantificirane fiskalne obveze; nema za cilj zaštitu objekata nakon obnove; ne navodi omjer štete između javne i privatne imovine; ne navodi bilo koji oblik imovinskog/dohodovnog cenzusa; ne uspostavlja mehanizme za adekvatno suočavanje sa sličnim prirodnim katastrofama u budućnosti.
Netransparentnost
Kako se ističe u priopćenju, zakon ne osigurava dovoljno transparentnosti trošenja javnog novca odnosno zakonski prijedlog ne osigurava kvalitetne mehanizme demokratskog nadzora implementacije samog zakona. Osim toga, prijedlog zakona ostaje nedovoljno iscrpan po pitanju adekvatnog informiranja javnosti oko ostvarenja ciljeva provedbe zakona. Upozorava se i da fiskalne obveze nisu precizno kvantificirane. Zakonski prijedlog, kako se objašnjava, ni na jednom mjestu na egzaktan način ne kvantificira eksplicitne i implicitne fiskalne obveze koje proizlaze iz njegove primjene kao i njihovu preciznu dinamiku.
U samoj analizi, naime, Kotarski zamjećuje da prijedlog zakona unosi dodatnu konfuziju oko visine implicitnih i eksplicitnih budžetskih obveza, jer se u ocjeni i izvorima sredstava potrebnih za provedbu zakona kako procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 86,36 milijardi kuna (11,57 milijardi eura), a odmah u sljedećem odlomku formulacija da je "procjena troškova obnove napravljena temeljem projekcije pregledanih zgrada i pilot projektom karakteristične tipologije zgrada i oštećenja te iznosi ukupno 42 milijarde kuna". Dodatnih pojašnjenja nema pa tako ostaje neodgovoreno najvažnije pitanje - kolika su egzaktna sredstva potrebna za provođenje ovog zakona, ističe Kotarski, dodajući da prijedlogu zakona nedostaje i plan ostvarenja prihoda Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (omjer EU i nacionalnih sredstava kao i njihova planirana struktura).
A gdje je protupotresna zaštita?
Kao treći veliki nedostatak zakona Kotarski navodi da on nema za cilj zaštitu objekata nakon obnove, odnosno u zakonskom prijedlogu se ne specificira kao cilj visoka razina mehaničke otpornosti na eventualne nove potrese te stabilnost objekata nakon provedbe cjelovite obnove zgrade i konstrukcije. Kaže i da zakon ne navodi omjer štete između javne i privatne imovine, pri čemu napominje da bi primarni cilj zakona trebala biti što brža i kvalitetnija obnova javne infrastrukture te pomoć socijalno ugroženoj populaciji bez krova nad glavom i pristupa bazičnoj infrastrukturi.
Zakon također nigdje ne navodi bilo koji oblik imovinskog/dohodovnog cenzusa te ne uspostavlja mehanizme za adekvatno suočavanje sa sličnim prirodnim katastrofama u budućnosti bilo putem dizajniranja modela kolektivnog osiguranja, stimuliranja preuzimanja osobne odgovornosti za osiguranje ili unaprjeđenje otpornosti nekretnina na prirodne katastrofe.
Kotarski zaključuje da takav prijedlog zakona negativno utječe na nekoliko pod-indikatora Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji mjere ukupnu konkurentnost gospodarstva. Riječ je o incidenciji korupcije, osiguranju stabilnosti javnih politika, brzini reakcije vlade na promjene u okruženju, postojanju dugoročne vizije od strane vlade, transparentnosti budžetiranja, dinamici javnog duga i razvoju tržišta osiguranja. Ujedno, smatra da je neutraliziranje tih negativnih efekata moguće postići implementacijom dobrih praksi iz drugih država koje su bile suočene sa sličnim izazovima, zaključuje se u priopćenju Udruge lipa.
Zakon dolazi u rujnu
U snažnom potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i njegovu okolicu poginula je jedna osoba, a oštećeno je 25 tisuća objekata te se šteta procjenjuje na 86 milijardi kuna. Konačan tekst zakona o obnovi nakon potresa pred zastupnicima bi se trebao naći već početkom rujna, kada se očekuje i njegovo donošenje.
Sam zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanja oštećenih ili uništenih zgrada, izgradnju zamjenskih. Konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se iz proračuna države, Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika te sredstvima iz drugih izvora. Sufinanciranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada predviđeno je u omjeru 60 posto država, po 20 jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.
