Europska komisija svake godine proglasi prioritetnu temu. Tako su iza nas godine aktivnog starenja, volontiranja, godina mladih. Ovu je godinu proglasila Godinom građanstva, odnosno, aktivnog građana.
Kako je pojasnila Mirela Despotović iz Centra za civilne inicijative, koji je, pak, član Hrvatske alijanse za godinu građana, vodeće su organizacije koje imaju sjedište u Briselu, a predstavnici su organizacija civilnog društva iz zemalja cijele Europe, pokrenule inicijativu „Europska alijansa za godinu aktivnog građana“.
Dakle, riječ je o neformalnoj inicijativi; mreži organizacija iz Europske unije koja nije registrirana, no unatoč tome ima svoju strukturi i definirane ciljeve.
Iako joj pristupa 1. srpnja ove godine Hrvatska se toj inicijativi odazvala među prvim zemljama. Trenutno je 11 od 27 zemalja članica osnovalo svoje nacionalne alijanse za Europsku godinu građana, pojasnila je Despotović.
Pristupanje hrvatskoj mreži je otvoreno. Krajem prošle godine je brojala 7 organizacija. Danas je u Alijansi aktivna 21 organizacija.
''Glavni kriteriji za pristupanje je da je organizacija nevladina i neprofitna te da prihvaća Manifest o aktivnom građanstvu koji je donijet u Briselu. Obuhvaća nekoliko segmenata europskog građanstva i razvoja demokracije,“ istaknula je Despotić.
Što je 'aktivno građanstvo'?
''Aktivno građanstvo“ je sintagma koja se često koristi, posebice u statutima raznih nevladinih udruga, no malo tko zapravo zna što ona predstavlja. Aktivizam građana slabo je prisutan, od slabog izlaska birača na izbore do slabe informiranosti građana o procesima donošenja odluka, ističe predsjednica Centra za civilne inicijative. Situacija pasivnog građanstva nije prisutna samo u Hrvatskoj.
I u zemljama EU posljednjih se godina primjećuje tzv. umor demokracije. O tome se, naglašava Despotović, vode i rasprave u Briselu.
Upravo bi inicijativa Europske alijanse trebala poticati suprotno, poticati na izlazak na izbore, na traženje odgovora predstavnika lokalne samouprave po pitanju donošenja proračuna, sudjelovanje u donošenju bilo kakvih akata na razini mjesne i lokalne samouprave.
''Ono zbog čega je ova godine proglašena Europskom godinom građana je poticaj građanima da se smanji jaz između institucija i građana. Često se u medijima, kod nas ali i u zemljama EU, pojavljuju tvrdnje da bi vlade (lokalne, regionalne, nacionalne) trebale biti servis građanima. Građani ih, međutim, tako ne doživljavaju.“
Zbog toga će Alijansa organizirati cijeli niz javnih okruglih stolova diljem Hrvatske na kojima će pozivati predstavnike jedinica lokalne samouprave da građanima predstave svoj rad, najavila je naša sugovornica.
Organizacije okupljene u Alijansu na ovogodišnjem projektu rade na volonterskoj bazi. Hrvatska alijansa nema budžet, a ni Europska alijansa ne isplaćuje honorare, niti pokriva troškove. Vrijednost ovog projekta je još veća, zaključuje Mirela Despotović iz Centru za civilne inicijative, ako se zna da je u Hrvatskoj dosta teško organizirati bilo kakve mreže i saveze.
Projekt Prema europskom građanstvu financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).
