Hrvatska je prije deset godina postala članicom NATO saveza u kojoj vlada mušketirski kodeks "svi za jednog, jedan za sve" formaliziran u čuvenom članku 5. Ugovora o osnivanju Sjevernoatlantskog saveza. Taj članak govori o kolektivnoj obrani i kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez.
No, bi li tako doista bilo u stvarnosti i bi li, primjerice, sve članice jednakom voljom priskočile braniti neku koju bi, recimo, napala Rusija?
Danci i Britanci prvi na braniku Hrvatske
Večernji list piše o tome pozivajući se na anketu međunarodne agencije YouGov u kojoj je po tisuću ispitanika iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Danske, Norveške, Turske i SAD-a te iz NATO-vih partnerskih država Finske, Švedske i Ukrajine upitano bi li podržali da se njihova država vojno uključi u obranu države koju napadne Rusija.
Prema rezultatu te ankete, Hrvatsku su najspremniji braniti Danci. Od 1008 ispitanika u Danskoj, njih 48 posto podržalo bi vojnu intervenciju, 17 posto ne bi, dok je 34 posto neodlučno. Na vrhu hrvatskih “saveznika” su Velika Britanija, u kojoj bi 43 posto anketiranih skočilo u pomoć Hrvatskoj, isto kao i u Norveškoj, piše Večernji list prenoseći rezultat ankete. U Velikoj Britaniji 21 posto ispitanika protivi se pomoći Hrvatskoj, a u Norveškoj 24 posto. No, u svim NATO-članicama potpora mogućoj vojnoj pomoći Hrvatskoj veća je od protivljenja istoj.
Najviše, pak, suzdržanih, odnosno neodlučnih po tom pitanju je u SAD – čak 44 posto. Što se tiče ispitanika u zemljama partnericama NATO-a, koje spomenuti članak 5. ne obvezuje, Hrvatska može računati na podršku tek 12 posto Finaca i 25 posto Šveđana.
Pada potpora NATO-u u zemljama-članicama
Inače, naveću podršku ispitanika u toj anketi dobila je Njemačka, a najmanju Turska. U svim članicama, izuzev SAD, veći je postotak onih koji ne bi bili spremni priskočiti u pomoć Turskoj. Jedino bi SAD i Velika Britanija branile apsolutno sve države, s tim da su ispitanici u Velikoj Britaniji ipak malo skeptičniji oko Turske.
Istraživanje je pokazalo i ukupni pad potpore NATO-u u europskim državama. Dok su prije dvije godine gotovo tri četvrtine Britanaca podržavale članstvo, sada je podrška na samo 59 posto. U Njemačkoj je potpora pala sa 68 na 54 posto, a u Francuskoj s 54 na 39 posto. Pad se bilježi i u nordijskim zemljama – prije dvije godine 80 posto Danaca pozitivnim je ocijenilo članstvo u NATO-u, dok ih sada to misli deset posto manje, a sličan pad potpore bilježi i Norveška – sa 77 na 66 posto.
