Isplati li se? /

U što najviše ulažu Hrvati? Cijene vrtoglavu rastu, ali svi koji imalo viška novaca se nadaju da će zaraditi koju kunu

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Kupnja nekretnina poticana je i niskim kamatama na kredite, a država sve i dodatno pumpa subvencioniranjem rata.

7.9.2021.
8:17
Sanjin Strukic/PIXSELL
VOYO logo

Njemačka Bundesbanka do kraja ove godine očekuje stopu inflacije do čak 5 posto, a u cijeloj eurozoni godišnja inflacija u kolovozu je ubrzala na 3 posto.

U Hrvatskoj se u srpnju popela na 2,8 posto, što je najviše u zadnjih 13 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nominalne kamate na depozite su nikakve, gotovo ih nema, a inflacija ih realno tjera u negativnu zonu jer nagriza vrijednost novca. Uz, primjerice, polog od 1.000 eura, uz kamatnu stopu od nula posto, te 5 posto inflacije, štediša će na godišnjoj razini realno biti na gubitku, piše Novi list

Njegova će glavnica realno vrijediti 50-ak eura manje, jer će cijene u međuvremenu porasti, pa će istim iznosom moći kupiti manje robe. Unatoč neisplativosti, ljudi i dalje drže novac u banci, na transakcijskim računima, gdje ga čuvaju, jer je to spretnije rješenje od stare dobre čarape. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, bankari primjećuju da klijenti podižu štednju i ulažu u nekretnine što je po njima isplativiji oblik ulaganja. Hrvatski građani baš i nisu previše skloni ulaganju na burzi, dijelom su se pronašli u kriptovalutama, no ništa ne može zamijeniti ciglu i beton.

Kupnja nekretnina poticana je i niskim kamatama na kredite, a država sve i dodatno pumpa subvencioniranjem rata. Kupci naizgled profitiraju, no povećava se potražnja, pa se, misle mnogi, napravi više štete nego koristi.

Image
Bit će skuplje svima? /

Poduzetnicima računi za struju lete u nebo. Državni tajnik poručio građanima: Ugradnite solarne panele i koristite potpore

Image
Bit će skuplje svima? /

Poduzetnicima računi za struju lete u nebo. Državni tajnik poručio građanima: Ugradnite solarne panele i koristite potpore

Ali cijene nekretnina u Hrvatskoj su rasle i u pandemiji

Pa su tako u 2020. rasle po stopi od 7,7 posto, uz manji promet. Ne rastu, naravno, svugdje: hit su Zagreb i morska obala, dok je kontinent u padu. U glavnom gradu, te na obali kvadrat stana penje se i do nekoliko tisuća eura.

Hrvatska narodna banka upozorila je na daljnje odljepljivanje cijena od realnih vrijednosti, odnosno na stvaranje balona, čije moguće pucanje za HNB predstavlja jedan od tri ključna rizika. Nastavi li se rast cijena, koji je sada ohrabren i oporavkom i turizmom, rastu i rizici za njihovu korekciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HNB brine mogući pad vrijednosti kolaterala kojima su osigurani stambeni krediti, iako se, kako je spomenuto, dosta kupuje u kešu. Dakle, niske kamate, inflacija, inozemna potražnja, ali i državno poticanje, sve to pregrijava tržište.

Vlada bi trebala povećati ponudu stanova kako cijene ne bi počele nenormalno rasti, što se događa već i sad, ali umjesto toga, Vlada daje APN koji još samo pumpa potražnju, što je potpuno obrnuto od onog što bi trebala činiti, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo