Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač predstavit će na konferenciji za novinare 30. lipnja preliminarne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine.
Bilo nas je 4,4 milijuna 2001. godine
Za početak će se, primjerice, moći doznati koliko Hrvata zapravo živi u Domovini ili koje su regije od 2001. godine naovamo natjerale svoje stanovništvo na migraciju. U DZS-u, naime, najavljuju da će objaviti podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica, na razini Republike Hrvatske te na razini županija, gradova, odnosno općina i naselja.
U Hrvatskoj je, podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4.437.460 stanovnika od čega 2.301.560 žena i 2.135.900 muškaraca. Spomenimo i da je prosječna starost stanovništva bila 39,3 godine, 41 godina za žene i 37,5 za muškarce.
U DZS-u ističu kako je ovaj popis "najopsežniji izvor podataka nužnih za provedbu raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja".
Prijepori oko popisa stanovništva
Iz državnog je proračuna 2011. godine za ovu svrhu izdvojeno 175 milijuna kuna, što znači da je po stanovniku koštao oko 40 kuna. U DZS-a i Vlada nisu otkrili zašto, primjerice, popis u Kini košta 40-ak lipa po glavi stanovnika. I neka su pitanja bila neobična, primjerice, o tome imate li vodokotlić ili ne. No, kod ovogodišnjeg popisa stanovništva najviše su se lomila koplja oko vjeroispovijesti, budući da je Katolička crkva stavljena u povlašteni položaj na izbornom listiću.
Kada je konačno krenuo, saznalo se i da pojedini popisivači čak odbijaju upisati alternativne religije u formular, da neki od njih imaju i kriminalni dosje, dok su treći na kućne adrese dolazili s unaprijed ispunjenim formularima, primjerice u Vrgorcu.
Vezani članci:
arti-201104040377006 arti-201101050390006 arti-201104010377006 arti-201104070779006 arti-201103310532006
