Već dugo zvoni na uzbunu. Pronaći kvalificiranog nastavnika za ravnatelje je gotovo nemoguć zadatak.
"Doživjela sam da su dvoje kolega iz matematike u istom danu dali otkaz, neovisno jedan o drugome. Bili su zamjene, položili su stručni ispit. Pronašli su zaposlenje izvan sustava obrazovanja, zaposlenje koje im je odmah u startu omogućilo 50 posto veću plaću nego u školi", kaže Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu.
U školama radi 1559-ero nestručnih nastavnika, odnosno onih koji izvode nastavu iz predmeta za koje nemaju odgovarajuću razinu ili vrstu obrazovanja. Najviše profesora nedostaje iz STEM područja. U osnovnim i srednjim školama matematiku predaje 273 nestručnih nastavnika, fiziku njih 117-ero, a informatiku 166-ero.
"Na tržištu rada nema baš previše kandidata. Mi smo već nekoliko puta među postojećim kolegicama preraspodijelili satnicu jer na natječaj se nitko nije javio", objašnjava Marušić Brezetić.
Interes studenata za nastavničke smjerove iz godine u godinu pada.
"Upisali smo dva studenata na čisti smjer profesora fizike. IT sektor sa svojim plaćama privlači studente na druge studije, polovina koji upišu ne ode raditi u škole", tvrdi Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu.
Interesa ima među onima u mirovini. Školu u kojoj je radio rado posjećuje, a ovaj profesor matematike vrlo rado bi se vratio u učionicu od koje se oprostio prije tri godine.
"Ja sam se javljao na natječaje, na natječaj su se javljali i oni koji nemaju stručnu spremu jer naše Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne priznaje zakon o mirovinskom, odnosno u školi se ne može raditi nakon 65 godina", tvrdi Vojislav Kranželić, umirovljeni profesor matematike.
Iz ministarstva poručuju stižu izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, a nakon 65-e profesori bi mogli raditi od iduće jeseni. Do stručnog kadra žele smanjenjem broja razreda i stipendijama za studente.
"Mjesečno 600 eura za svakoga tko upiše taj smjer, uz uvjet da će taj broj godina koje je primao stipendiju raditi na nastavi", kaže glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja, Božo Pavičin.
Na fakultetu smatraju to nije dovoljno.
"Misli se da nastavničko zanimanje nije dovoljno cijenjeno i to se mora promijeniti. To su u nekim zemljama riješili poticajima, većim plaćama, stambenim zbrinjavanjem", kaže Planinić.
Promjene su potrebne odmah jer stručni kadar što prije treba vratiti u škole.
