Saborski zastupnici upozorili su u četvrtak, raspravljajući o izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju, na pad broja učenika u strukovnim školama te poručili kako je važno ulagati u to obrazovanje želi li se osigurati rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.
Broj učenika u trogodišnjim strukovnim školama prepolovio se od 1998., sa 21 tisuće pao je na samo deset tisuća, istaknuo je Hrvoje Zekanović (Hrast) pripisujući to klimi u društvu, odnosno činjenici da se mladima sugerira "da svi moraju biti menadžeri".
I Stjepan Čuraj (HNS) upozorava na isti probem, pa navodi da ove školske godine u Zagrebu nije upisan ni jedan postolar niti šivač, a od ranije radnici nedostaju građevinskom i sektoru turizma. Zakon, uvjeren je, donosi željene pomake, jamči da će učenici iz škola izlaziti spremni raditi posao za koji su se obrazovali.
Da djeca iz škola trebaju izlaziti sa znanjem za život i posao, smatra i SDP-ov zastupnik Željko Jovanović koji za zakonski prijedlog kaže da ima dobre namjere, ali i rješenja koja nisu dobra. Pravi je put, drži, povezivanje strukovnog obrazovanja , veleučilišta, gospodarstva.
Predložene izmjene doprinose povezivanju strukovnog obrazovanja s tržištem rada, osnažuju taj sustav, naglasak se stavlja na kompetencije, vještine, na učenje temeljeno na radu, kaže ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Ističe da je sada trenutak da se pokrenu promjene koje će strukovne škole uvesti u 21. stoljeće. Naše škole to sada nisu, vrijeme je da shvatimo da strukovno obrazovanje nije drugorazredno, nego obrazovanje u kojem je u ovom trenutku oko 100 tisuća učenika, naglasila je ministrica.
Istaknula je i kako u europskim fondovima za te procese imamo oko milijardu kuna, posebno za osnivanje centara kompetentnosti povezanih s tržištem rada koji će biti u svim županijama, a u kojima će se provoditi redovito strukovno obrazovanje. Nije ideja graditi paralelan sustav postojećem strukovnom obrazovanju, nego osnažiti postojeći, naglasila je Divjak.
Sabor je kasno u četvrtak raspravio i konačne tekstove prijedloga zakona o pružanju usluga u turizmu te predloženim izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koje, uz ostalo, definiraju obveze vezane uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom te uz zdravstvene preglede osoba pod zdravstvenim nadzorom.
Cijena zdravstvenih pregleda u različitim dijelovima zemlje kreće od 160 do više od 437 kuna, a tečaja zdravstvenog odgoja od 245 do 480 kuna, pa se predlaže da ministar zdravstva, s ciljem rasterećenja poduzetnika, ubuduće jedinstveno utvrdi cijene za cijelu državu.
