Koordinatorica "Izvjesca o stanju okolisa u Republici Hrvatskoj, 2014." Mira Zovko istaknula je kako je rijec o trecem izvjesce od kada je Hrvatska neovisna, a od dosadasnjih razlikuje se po tome sto su u ovo izvjesce prema trendovima u svijetu i u Europi uveli tzv. integrirane teme. To su ucinkovito koristenje resursa koji su ograniceni na planeti, te odrziva proizvodnja i potrosnja, kao i usluge eko sustava i zelena ekonomija kao odgovor na koristenje resursa i degradaciju okolisa koje su sve veci.
Kvaliteta zraka dobra, ali...
Naglasila je da je kvaliteta zraka u Hrvatskoj dobra, zrak je globalno cist, ali i izdvojila Zagreb, Sisak, Osijek, Kutinu i Slavonski Brod u kojima su zabiljezene povecane koncentracije lebdecih cestica sitne prasine, koja nepovoljno utjece na zdravlje ljudi. Rekla je da je promet izvor emisija tih cestica te da je zbog toga Agencija za zastitu okolisa preporucila uvodenje alternativnih nacina prometa, kao sto je primjerice biciklisticki te ukljucivanje zeljeznice u gradski promet. Rekla je da iz perspektive cinjenice da 70 posto stanovnistva Hrvatske zivi u urbanom podrucja, moramo promisljati na koji nacin odrzivi nacin prometa uvoditi u gradove.
Zovko je da Hrvatska ima dovoljne kolicine vode koje su dobre kvalitete, i povrsinske i podzemne. "Hrvatska je bogata vodom i to je jedan resurs koji definitivno trebamo ocuvati na odrzivi nacin. Medutim, u javnoj vodoopskrbi su gubitci vode cak 48 posto, istaknula je.
More izuzetno kvalitetno
Kakvoca mora na plazama je izuzetno kvalitetna, more je izvrsne kakvoce. Pod sumama imamo 48 posto teritorija, kao i poljoprivrednih povrsina kojih je takoder 48 posto. Zovko je rekla da su sume resurs koji je vrlo rijedak i neponovljiv i s kojim treba mudro gospodariti.
Dodala je da se u Hrvatskoj smanjuje kolicina komunalnog otpada odlozenog na odlagalista s 97 na 83 posto, a trendovi su i dalje silazni. Takoder, povecava se i kolicina odvojeno sakupljenog otpada, ali i postotak recikliranja koji je trenutno na 15 posto, a moramo doseci 40 posto. Rekla je da cemo taj postotak doseci ne samo kroz trenutno postojece sustave za gospodarenje posebnim kategorijama otpada nego i uspostavom centara za gospodarenje otpadom. Najavila je da ce uskoro krenuti u rad dva takva centra - Kastijun i Mariscina, od njih ukupno 13 koliko se planira izgraditi u Hrvatskoj.
Rekla je da gradani mogu puno uciniti za okolis promjenom navika, primjerice smanjenjem kolicine otpada i povecanjem odvojenog sakupljanja otpada, kupnjom kucanskih uredaja najviseg energetskog razreda, smanjenjem potrosnje vode, manjim utjecajem na biolosku raznolikost, sto znaci da se znamo ponasati u prirodi, pogotovo kada se nalazimo u zasticenim podrucjima.
