Cilj Europske unije je do kraja ljeta cijepiti 70 posto odraslog stanovništva, odnosno 55 do 60 posto ukupne populacije, kako bi u jesen ušla bez straha od novog vala. Prema internom dokumentu Europske komisije, većina članica mogla bi do kraja lipnja cijepiti više od 55 posto stanovništva, a Hrvatska će biti među najsporijima jer neće uspjeti procijepiti niti polovinu – procjena je tek 45,3 posto.
To se uvelike može odraziti i na turističku sezonu o kojoj ovisi dobar dio BDP-a, kao i prihodi tvrtki i dohoci desetina tisuća građana koji žive od turizma, piše Poslovni dnevnik.
Imali smo mjesece za pripremu cijepljenja
Zbog zaostajanja u procijepljevanju, iz Vlade prstom upiru na AstraZenecu koja je isporučila Europi tek trećinu naručenih doza u prvom kvartalu, a Hrvatska je naručila najviše upravo tog cjepiva - 2,7 milijuna doza. Naravno da se nije moglo znati da će problemi s isporukom tog cjepiva eskalirati dotle da se isporuči tek 17 posto naručenih doza, ali to ne izuzima Vladu od odgovornosti za nepoduzimanje drugih koraka.
Hrvatska je dan registracije prvog cjepiva (onog Pfizerovog, 22. prosinca 2020.) dočekala potpuno nespremna iako je imala vremena da smisli rješenje. Prvi tjedni cijepljenja bolno su razotkrili amaterski pristup, pa primjerice, nije propisano što s viškom doza iz jedne ampule da se ne bace. Neki su se cijepili preko reda i "preko veze", a najveći teret država je prebacila na obiteljske liječnike uz objašnjenje da oni najbolje poznaju svoje pacijente. Unatoč mjesecima za pripremu, ubrzo se razotkrio paradoks da neki liječnici cijepe mlađe od 40, dok neki nisu prošli niti pola onih iznad 65 godina, piše Poslovni dnevnik.
U ljeto ulazimo s manje od pola procijepljenih
Pompozno najavljivana platforma za cijepljenje proradila je tek početkom ožujka, a i danas je u načelu nefunkcionalna. Oni koji su se tim putem prijavili prvi dan gotovo mjesec dana kasnije dobili su povratni odgovor koji se sastojao od zahvale za prijavu i podsjećanja da pravo prednosti imaju osobe starije životne dobi i oni koji su u rizičnim skupinama, a bez ključne informacije – datuma cijepljenja.
Čini se posve izglednim da će Hrvatska u ljetnu sezonu ući s manje od pola procijepljenog stanovništva, a za zemlju koja ovisi o turizmu to bi se moglo vratiti kao bumerang. Turisti će birati destinacije gdje se osjećaju sigurno i gdje bolnice nisu napunili do ruba kapaciteta oni s Covidom-19. Onda bi promašene mogle biti i ekonomske prognoze o oporavku u 2021. koje se redom temelje na koliko-toliko uspješnoj ljetnoj sezoni, što će opet utjecati na sve koji rade i žive od turizma. Domino efekt tu ne staje: u pitanju su dohoci, prihodi tvrtki, otplate obveza vjerovnicima, moratoriji u bankama…, piše Poslovni dnevnik.
