U iduću godinu Hrvatska ulazi s poreznim rasterećenjem što je omogućeno solidnim gospodarskim rastom i dobrim punjenjem proračuna. Težina poreznog rasterećenja procijenjana na 2,4 milijarde kuna, što je otprilike godišnji iznos Hrvatskih autocesta, piše Večernji list. Vladina predviđanja kažu da će polovica te svote rasteretiti poduzetnike, što se odnosi uglavnom na PDV i dobit.
S druge strane, čak će 700 milijuna kuna završiti na računima mladih radnika i to preko olakšica u sustavu poreza na dohodak. Zbog povećanja neoporezivog dohotka s 3.800 na 4.000 donijet će rast plaća od otprilike 50 kuna mjesečno. Kako piše Večernji list, ta mjesečna povišica pokrit će pet ili šest kava, no na njih se manjenje PDV-a ne odnosi.
Restorani na dobitku, kafići baš i ne
"Kafići će i dalje plaćati 25 posto PDV-a plus tri posto poreza na potrošnju, restoranima PDV na hranu pada na 13 posto, no i oni će svoje piće oporezivati s 25 posto. Budući da im hrana čini veći dio prometa, restorani će biti na dobitku, ali kafići će imati nepovoljne uvjete poslovanja", govori Vedran Jakominić, ugostitelj iz Rijeke. Na pitanje hoće li gosti restorana sada hranu plaćati par kuna manje, riječki odgovara da će svatko za sebe odlučiti hoće li hrana pojeftiniti.
"Smanjenje cijene hrane u restoranima neće bitnije utjecati na standard korisnika, a može pomoći da se zaposle i zadrže ljudi koji su odrastali u svojoj sredini i s ponosom prodaju proizvod koji poznaju", komentirao je Jakominić za Večernji list i dodao da će i uz 25.000 radnih dozvola za strance, potraga za radnicima biti glavna zanimacija ugostitelja.
Velika stvar za poduzetnike
Restorani će uz manju stopu PDV-a imati manja davanja državi i to za oko 900 milijuna kuna. Na poduzetnike će utjecati dizanje limita za primjenu smanjene stope poreza na dobit s tri na 7,5 milijuna kuna ukupnih prihoda. Porezni stručnjak Vlado Brkanić kaže da će ta promjena obuhvatiti znatan broj poduzetnika, što je za njih iznimno velika stvar. Naime, veća stopa poreza na dobit od 18 posto primjenjivat će se na samo sedam posto najvećih tvrtki u državi čiji godišnji prihodi premašuju iznos od 7,5 milijuna kuna, odnosno milijun eura.
Brkaniću je žao što ministar financija Zdravko Marić nije ujednačio porezno opterećenje obrtnika i poduzetnika jer će obrtnici za svoju zaradu plaćati 24 i 36 posto poreza na dohodak, dok će mali poduzetnici plaćati 12 posto. "Možda bi nakon svega obrtnicima trebalo sugerirati da otvore tvrtku jer će na tvrtku plaćati manje poreza", govori Brkanić. Porezni stručnjak vidi veliki minus u Marićevom posljednjem rasterećenju, a riječ je o zadržavanju postojećih stopa poreza na dohodak od 24 i 36 posto. Ističe da je predlagao da se porez na plaće oporezuju stopama od 12 i 24 posto. Naglašava da ne podržava predloženo rasterećenje za mlade jer se time neće spriječiti njihov odlazak, ali se zato može napraviti nejednakost kod pojedinih zanimanja.
Problem 'prikrivenog rada' kod paušalaca
Porezni stručnjak Brkanić smatra da je povećanje neoporezivog dohotka na 4.000 kuna najpravedniji dio porezne reforme i to zato što se primjenjuje na sve. Međutim, smatra da ga je trebalo dići na 5.000 kuna. Ono što Brkanić također kritizita jest nova odredba Općeg poreznog zakona kojom se kažnjava "korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona".
29.04.2019., Osijek - Ministar financija Zdravko Maric odrzao je predavanje pred punom dvoranom na Ekonomskom fakultetu. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
"Rekao bih da je to podvala koja može ubiti svakog isplatitelja koji koristi usluge paušalnog obrta jer se slobodnom prosudbom inspektora usluga vlasnika paušalnog obrta može ocijeniti kao prikriveni rad. Proizlazi da je država omogućila ljudima da otvore paušalne obrte, ali ne i da rade preko njih", veli porezni stručnjak Brkanić.
U slučaju da država utvrdi da angažman paušalaca s obrtom ima sve odlike radnog odnosa, tvrtka koja ih je angažirala morat će platiti pune iznose poreza i doprinosa.
