A NJIH 12.000 SU MILIJUNAŠI /

U moćnoj hrvatskoj eliti nalazi se 40.000 građana: Radnička klasa? Ona više ne postoji...

Image

Sociolog Mirko Petrić ističe da se ljudi nesvjesno ponašaju klasno, primjerice u odabiru bračnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati

10.7.2021.
9:45
VOYO logo

U moćnoj hrvatskoj eliti je 40.000 građana, a radnička klasa više ne postoji, piše u subotu Večernji list.

Hrvatska ipak ima nešto zajedničko s razvijenim državama – i mi imamo elitu među kojom je 12 tisuća dolarskih milijunaša! Tko je sve čini i kako žive ostale klase (ne)povlaštenih smrtnika kojima nebo nije granica? U hrvatskom društvu klase se ne miješaju jer bogati i oni manje bogati ne prijateljuju i ne ulaze u brakove sa sirotinjom, navodi dnevnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Klasni odnosi kompleksni, a razlike velike

U koju klasu pripadamo kao pojedinci nije jednostavno pitanje u ovom dijelu svijeta u kojem su klasni odnosi kompleksni, a razlike između klasa velike. Sociolog Mirko Petrić, stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split te viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru zadnjih deset godina bavi se klasnim analizama.

Pitanje klase, ističe, nije samo ekonomsko pitanje jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji. U nekoliko velikih terenskih istraživanja, koja su financirali Švicarska zaklada za znanost, program EU Horizon 2020. i Hrvatska zaklada za znanost, s kolegama je prikupio golemu količinu podataka iz država jugoistočne Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dio izuzetno zanimljivih rezultata istraživanja podijelio je za Večernji list. Petrić je s kolegama konceptualizirao novi višedimenzionalni model klasne analize koji zahvaća različite vrste nejednakosti, a ne samo ekonomsku i koji kao polazište ne uzima zanimanja, ni samo ekonomsku moć.

Ljudi imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati

Petrić napominje da je i u društvima s duljom tradicijom jasnih klasnih podjela najnovije vrijeme preokrenulo neke temeljne postulate na temelju kojih se nekad određivala klasa jer zanimanje više nije temeljno, a često ni stupanj naobrazbe. Kod nas je to dovelo do posvemašnjeg nesnalaženja u tome „gdje tko pripada“.

Petrić ističe da se ljudi nesvjesno ponašaju klasno, primjerice u odabiru bračnih i intimnih partnera, ili sklapanju prijateljstava, ali svjesno imaju poteškoća eksplicitno se nekamo svrstati, donosi Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo