U Hrvatskoj se prvi put obilježava Dan šećerne bolesti, a procjene je da od nje boluje pola milijuna ljudi. Mnogi bez službene dijagnoze. Kako bi građani znali na što trebaju paziti i kada potražiti pomoć danas i sutra održavaju se predavanja, konzultacije i radionice.
Adriani je dijabetes TIPA 1 dijagnosticiran s 12 godina. Danas je majka dvojice sinova, radi i živi normalno. Kaže, u 30 godina koliko je bolesna tehnologija je silno napredovala. Na ruci ima senzor, a pod majicom pumpicu najmodernije generacije koja sama dozira inzulin.
"Sve više i više djece obolijeva od bolesti tipa 1 i to je jako veliki problem u Hrvatskoj, zato što onda djeca nemaju neka prava, ne mogu ići na izlete jer ih ne žele učitelji voditi jer nisu dovoljno educirani, imamo problema s upisima u vrtić", kaže Adriana Modrušan iz Rijeke.
Tip 1 dolazi brzo i žestoko uglavnom kod djece i mladih jer gušterača ne proizvodi inzulin. Češći, tip 2 razvija se postepeno, liječi tabletama pa inzulinom. Da ga čeka baš taj scenarij u riječkoj je bolnici saznao Ratomir.
"Do sada nisam bio upoznat s ovim zato sam postavio par pitanja, više medicinskoj sestri u vezi ovoga što ja upotrebljavam od hrane, ona mi je skinula 90 posto toga", kaže Ratomir Cerovina iz Rijeke.
Šećeraš je pet godina, mora uvesti manje i češće obroke, a u bolnici će proći petodnevnu edukaciju koja se tu provodi godinama.
"Ono što treba strogo izbjegavati to je šećer i med, alkoholna pića, a ostalo pacijenti moraju vagati hranu, pogotovo ugljikohidrate", objašnjava Lara Čituljski, edukatorica u dnevnoj bolnici za dijabetes u KBC-u Rijeka.
U Hrvatskoj je registrirano 323 tisuće osoba s dijabetesom, ali s nedetektiranima ih je više od pola milijuna.
"Edukacija o ishrani je broj jedan, tjelovježba broj dva", dodaje Nenad Bićanić, dijabetolog Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Samo lani je bilo 45 tisuća novootkrivenih bolesnika. Cilj obilježavanja prvog Dana šećerne bolesti u Hrvatskoj je jasan.
"Poziv svim građanima koji imaju neke čimbenike rizika za pojavu šećerne bolesti/Suhoća ustiju, zamućenje vida, nagli gubitak težine. Njima je preporuka da krenu na screening", kaže Dubravka Jurišić-Eržen, pročelnica Zavoda za endokrinologiju i dijabetologiju KBC-a Rijeka.
Adriana s početka priče, koja u Rijeci vodi i udrugu oboljelih od dijabetesa uvjerava da to više nije bauk nego bolest s kojom se uz određeni oprez može normalno živjeti.