Iako u Hrvatskoj, u skladu s europskim trendovima, raste broj pravodobnih plaćanja, čak 81 posto građana u odnosu na prošlogodišnjih 77, i dalje kasni s plaćanjem svakog petog računa – ili se on uopće ne plati. Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama plaćanja „European Payment Practices“ koje EOS Grupa provodi već 12. godinu zaredom i koji su u suradnji s tjednikom Lider predstavljeni na današnjoj konferenciji „Kultura (ne)plaćanja i (ne)prilike za hrvatsko gospodarstvo“.
Govoreći o kasnim plaćanjima, građani u prosjeku kasne 16 dana, a tvrtke s plaćanjima kasne čak 22 dana, zbog čega svaka druga hrvatska kompanija osjeća posljedice propuštene dobiti, a svaka četvrta zabrinuta je za svoj opstanak na tržištu. Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da samo 8 posto anketiranih domaćih kompanija smatra da će se pozitivan trend zadržati. Prošle godine to je očekivalo čak 20 posto tvrtki.
"Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane"
"Unatoč tome što su objektivni pokazatelji navika plaćanja bolji, subjektivni dojmovi i strahovi ne čude, posebice ako znamo da se sve glasnije najavljuje nova globalna recesija. Budući da jednoj Njemačkoj više ne ide tako dobro, što možemo očekivati za Hrvatsku koja se od posljednje recesije oporavljala dvostruko dulje u odnosu na ostatak svijeta i koja ponovno donosi novu zakonsku regulativu koja će dodatno otežati naplatu", istaknula je direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski te dodala kako bi i najavljeni prijedlog Ovršnog zakona mogao imati efekt bumeranga, poput Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je uvedena obustava ovrhe dulje od 3 godine ako vjerovnik u posljednjih 6 mjeseci nije uspio ništa naplatiti jer je svaki treći deblokirani građanin ponovno završio u blokadi.
"Ovaj Ovršni zakon nije rješenje za blokirane građane. Cijeli problem treba početi rješavati od samog početka. Primarno je definirati socijalne kriterije, strogo odijeliti osobnu odgovornost od društvene solidarnosti kako bi porezni obveznici znali gdje odlazi njihov novac, a ne da se milijunski iznosi opraštaju ljudima kojima ne trebaju biti oprošteni", kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kroz svoje se predavanje „Novi ovršni zakon – korak naprijed ili dva unatrag?“ dotaknula manjkavosti novog prijedloga te je istaknula kako se ovršni postupak neće niti ubrzati niti pojednostaviti niti pojeftiniti zbog niza novih radnji.
"Stvorila se percepcija da je Ovršni zakon sredstvo za rješavanje problema blokiranih građana, ali nismo uzeli u obzir socijalne kriterije, nitko ne analizira stvarne razloge prezaduženosti građana Republike Hrvatske. Treba se brinuti za socijalno ugrožene građane, ali ne na teret svih drugih građana. Pogledamo li strukturu blokiranih građana, najveći broj njih ima dugovanja prema telekomima, čak 40 posto, dok četvrtina ima neplaćene obveze prema državi zbog kazni za prekršaje. Dakle, ovdje ne govorimo o socijalno ugroženim građanima. Primarna funkcija Ovršnog zakona je prisilna naplata tražbine", kazala je Maganić.
"Tjeraju nas da poslovanje selimo izvan granica Hrvatske"
Kašnjenje u naplati svakodnevni je izazov za poslovanje tvrtki koje posljedično kasne s podmirivanjem vlastitih obveza prema svojim dobavljačima, čime se stvara domino-efekt, odnosno nepovoljna poduzetnička klima. S time su se složili i sudionici okruglog stola koji su se, među ostalim, dotaknuli i utjecaja najavljenog prijedloga Ovršnog zakona na navike plaćanja u Hrvatskoj.
"Nacrt prijedloga Ovršnog zakona neće olakšati ovrhu u praksi, a iz iskustva možemo potvrditi da je trenutni sustav poprilično učinkovit jer institucija javnih bilježnika djeluje besprijekorno. Javni bilježnici su i uvedeni kako bi rasteretili sudove, a sad će se 700.000 ovrha ponovno vratiti na već zagušene sudove. Novi zakon predviđa minimalno 11 koraka, umjesto dosadašnja 4, dakle postupak će trajati dulje i multiplicirat će se troškovi", upozorila je voditeljica Sektora pravne naplate neosiguranih potraživanja EOS Matrixa Tajana Horvat.
Okupljeni poduzetnici izrazili su zabrinutost za svoje poslovanje koje izravno ovisi o mogućnosti naplate potraživanja, a njihove probleme u žustroj panel-raspravi najbolje je sažeo vlasnik i direktor tvrtke Kaanan Zvonko Popović.
"Za mene su i novi i stari Ovršni zakon podjednako loši i tjeraju nas da poslovanje selimo izvan granica Hrvatske. To je ujedno razlog zašto Hrvatsku zaobilaze strani investitori", ustvrdio je Popović.
