U Hrvatskoj je trenutno više od 232 tisuće blokiranih građana, a iduće godine ta bi brojka mogla narasti za dodatnih 100 tisuća ljudi. Podatak je to Udruge blokirani, a postaje još strašniji kada se stavi u sljedeći kontekst:
Dug blokiranih potrošača u Hrvatskoj, prema posljednjim rujanskim podacima, iznosi 18,4 milijardi kuna što bi otprilike iznosilo 77.000 kuna po osobi. Međutim, to je samo glavnica. Njoj treba pribrojiti više od 6,5 milijardi kuna kamata čime se ukupan iznos duga potrošača penje na više od 25 milijardi kuna (ili na prosječno više od 107.000 kuna po osobi).
Pribroje li se tome neizbježni troškovi javnog bilježnika, odvjetnika i troškovi FINA-e, ukupan iznos duga blokiranih hrvatskih građana premašuje 35 milijardi kuna, kaže Sarajko Baksa, dopredsjednik Udruge blokirani.
Ovogodišnji podaci pokazuju kako dug potrošača od početka ove godine raste iz mjeseca u mjesec pa tako u Udruzi početkom iduće godine očekuju drastičan rast broja blokiranih građana.
Porast broja blokada na proljeće iduće godine
"Inflacija je, kažu, deset posto, ali nemojmo se zavaravati, u trgovini sve plaćamo duplo skuplje što znači da za robu koja nam je svakodnevno potrebna za život izdvajamo duplo više novca. Kada zadovoljimo temeljne potrebe u vidu hrane, za koju sada moramo izdvojiti duplo više sredstava nego u istom razdoblju prošle godine, to je iznos koji će nedostajati kako bi se podmirili mjesečni troškovi režija. Tako će novi sloj ljudi, koji do sada nije bio zahvaćen ovrhama, uslijed recesije i povećanja cijena biti obuhvaćen postupcima ovrha", upozorava Baksa.
Udruga blokirani procjenjuje da će do novog "udarnog vala" blokada doći početkom proljeća - uslijed većih troškova režija u zimskim mjesecima i neplaćenih računa, vjerovnici će reagirati u roku tri mjeseca a onda, upozorava Baksa, "kreće začarani krug".
"Kada građanin vidi da mu iz mjeseca u mjesec nedostaje tih famoznih 1000 kuna, posegnut će za onim što mu je dostupno: ili će otići u dopušteni minus - koji je najbrže i najskuplje rješenje - ili će se kreditno zadužiti u nenamjenskom kreditu. To je budućnost koju vidimo, o kojoj se ne govori dovoljno", kaže Baksa.
Gubitak posla najčešći razlog ulaska u blokadu
Prema podacima Hrvatske udruge banka, stambeni i gotovinski nenamjenski krediti su, na godišnjoj razini, neznatno ubrzali rast (na 9,5 posto odnosno na 3,8 posto), čime se godišnja stopa rasta ukupnih kredita u stanovništvu povećala s 5,5 posto na 5,6 posto.
HUB plasmani kućanstvima i poduzećima
Nemogućnost otplate kredita značajna je stavka u ukupnom iznosu duga radi veličine iznosa međutim, odmah iza financijskog sektora, najveći vjerovnici su teleoperateri i kompanije koje naplaćuju komunalne usluge odnosno režije.
Do blokade u najvećem broju slučajeva dolazi uslijed gubitka posla. "Nisu ljudi odjednom odlučili da neće plaćati račune, ali nemaju otkuda. Međutim, tome pridonosi i nepoštena trgovačka praksa. Ljudi su nerijetko blokirani jer nisu platili uslugu koju nisu niti potrošili ili konzumirali. To je lov u mutnom: Ovršni zakon omogućava vjerovnicima da prisilno naplaćuju uslugu, neovisno o tome je li ona bila dana ili konzumirana. Naša udruga intenzivno sudjeluje na poboljšanjima Ovršnog zakona kako bi više išao na ruku čuvanja egzistencije ovršenika, ali moramo biti svjesni da s druge strane stoji krupni kapital, ali i interesne skupine koje se nalaze između vjerovnika i dužnika - a koje za svoj posao traže odgovarajuću naknadu i tako predstavljaju popriličan teret", kaže Baksa.
Poticanje razvoja gospodarstva je jedina prava mjera protiv blokade
Kao i brojni naši sugovornici do sada, Baksa rješenje problema blokiranih građana vidi u razvoju gospodarstva. Vladine mjere će, kaže, pomoći blokiranim građanima, ali ne u mjeri koliko to Vlada misli.
"Hoće li to riješiti problem budućeg sloja blokiranih? Neće. Pomoći će onima koji su već pod blokadama i ovrhama. To je dobronamjerna mjera za koju tek treba vidjeti koje će rezultate polučiti. Ali ako čovjeku date posao i dostojnu plaću, onda s blokadama više nemate problema", zaključuje Baksa.
