Sjećate se one grozne priče o pomoru 60 milijuna pčela zbog pesticida u Međimurju prošle godine? E pa Svjetski je dan pčela i prava prilika da provjerimo što se sad događa. Vijesti su dobre. Jer cijele godine pričamo kako se zbog korone priroda obnavlja, a doznali smo da i pčele u Hrvatskoj prate trendove. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj ove godine zuji pola milijarde pčela više nego lani.
Pčele su zaslužne za jednu trećinu ukupne količine hrane koju
danas jedemo. Kad nestane pčela nestat će i ljudi, no kod nas ne
nestaju naglo, zasad.
Ne kaže se uzalud - vrijedan poput pčele. Ova životinja radi sve
dok ima svjetlosti, a to je recimo tijekom ljeta od 4 sata ujutro
do 9 sati navečer. A znate li koliko cvjetova pčele moraju obići
da bi se dobio samo jedan kilogram meda? Čak 2 milijuna.
Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 8 527 pčelara, dok ih je ove
407, ili 4,77 posto više. To ujedno znači i da je veći broj
pčelinjih košnica, lani ih je bilo gotovo 444.000, dok ih je ove
više od 460.000 što je povećanje od 3, 75 posto. Ako računamo da
u jednoj košnici ima oko 50.000 pčela, to znači da ukupno zuji
600 milijuna pčela više.
"Gledajte čovjek je pčelama, ali i samom sebi najveći
neprijatelj. Koriste se razni nedopušteni pesticidi, šprica se
voće, usjevi na polju. Pčele to ne mogu podnijeti. S druge
strane, mi ne možemo bez pčela tako da sami sebi radimo
probleme", rekao je predsjednik Udruge pčelara Međimurske
županije Željko Trupković.
Prošle godine upravo su pesticidi bili razlog za, u Hrvatskoj,
nezapamćeni pomor pčela, kada je međimurskim pčelarima uginulo
oko 60 milijuna pčela.
"Lani je to bilo strahota, pa s lopatom smo ih skupljali, ali ovo
društvo se održalo. Sad bi one jurile ko lude lijevo desno, traže
gdje bi na pašu, ali nemaju na kaj, sad zbog mraza nema ni
bagrema", kazao je pčelar Antun Tot.
I to je drugi veliki problem. Temperature ispod nule uništile su
većinu cvjetova na bagremu, kestenu, voćkama, ali i na svom
ostalom bilju.
"Ovako lošu godinu za ispašu ne pamtimo, s ovako nečim se nismo
susreli, pa ima već sigurno 12 godina. Sad jedini koji će
možda imat nešto meda su oni s mobilnim pčelinjacima, koji ih
mogu preseliti negdje gdje ima cvjetova", smatra pčelar
Branko Lipić.
Zbog ovakve situacije bit će i manje meda i bit će skuplji.
"Znate, mi smo ionako planirali za 10 kuna povećati cijenu
bagrema, bez obzira na to eto to što je ove godine podbacio.
Koštat će znači 70 kuna, jedino bi livadski možda mogao ostati na
razini od 50 kuna", pojasnio je predsjednik Udruge pčelara
Međimurske županije Željko Trupković.
No ne samo da će biti skuplji - nego ga uskoro neće ni biti, jer
pčelari se boje da bi se grozni prizori poput prošlogodišnjih
mogli ponavljati - ako se ne zabrane opasni pesticidi.
