Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, očekivana životna dob za žene u Europskoj Uniji u prosjeku je bila 83.2 godine, što je 5.7 godina dulja nego za muškarce (77.5 godina) međutim, koliko tih godina života živimo dobrog zdravlja?
Muškarci žive kraće, ali s manje zdravstvenih ograničenja
U ukupnim godinama života, zdrave godine života odnosno godine u kojima muškarci i žene nisu ograničeni u obavljanju različitih aktivnosti, čini 78 posto ukupne životne dobi za žene te 82 posto ukupne životne dobi za muškrace. Prema tome ispada da su muškarci u nešto većoj mjeri pošteđeni ograničenja u obavljanju različitih aktivnosti nego žene.
Najdulje su dobrog zdravlja stanovnici Švedske, Malte i Italije
Gledano po zemljama EU, Švedska je rekorder - u toj zemlji, prema podacima za 2020. godinu, žene zdravlje dobro služi do 72.7 godine života. Slijede Malta (70.7 godina) i Italija (68.7 godina).
Kad su u pitanju muškarci, u najvećoj mjeri zdravlje dobro služi Šveđane (do 72.8 godine života), Maltežane (70.2 godine) i Talijane (67.2 godine).
Žene najslabije zdravlje služi u Latviji (do 54.3 godine), a slijede Finska (55.9 godina) i Slovačka (57.1 godina). Za muškarce je nešto drugačija slika pa su tako muškarci dobrog zdravlja najmanje u Latviji (do 52.6 godine), Litvi (55.1 godinu) i Estoniji (55.5 godina).
Ovako niski rezultati dijelom se mogu objasniti metodom kojom je u tim zemljama mjerena ograničena aktivnost stanovnika.
Najveće razlike u Bugarskoj, Estoniji i Poljskoj
Žene dobro zdravlje dulje služi nego muškarce u 20 članica EU, ali razlika među spolovima je relativno niska. U 7 članica EU razlika je veća od 2 godine, a najveća razlika zabilježena je u Bugarskoj (+4.2 godine), Estoniji (+4.1 godina) i Poljskoj (+4.0 godine).
Na suprotnoj strani ljestvice, dobro zdravlje žene slabije služi nego muškarce u šest EU članica. Najveća razlika zamijećena je u Nizozemskoj (-2.8 godina), Portugalu (-2.1 godina) i Finskoj (-1.8 godina).
U Španjolskoj je zabilježen jednak broj očekivanih zdravih godina života za muškarce i za žene.
Hrvatska pri dnu ljestvice
Žene u Hrvatskoj se, prema ovih podacima, nalaze u donjoj polovici ljestvice odnosno na 19. od ukupno 27 mjesta. Tako su žene dobrog zdravlja do 59.6 godine života, a za muškarce je podatak još porazniji - dobro zdravlje služi ih do 57.5 godine života - nalazimo se na 23 od 27 zemalja.
Samo za usporedbu, situacija je osjetno bolja u susjednoj Sloveniji gdje su žene dobrog zdravlja do 66.3 godine, a muškarci do 63.9 godine života.
Ovim lošim podacima treba pridodati činjenicu da Hrvatska uskoro kreće u izmjene Zakona o radu (ZOR), kojima se, između ostalog, razmatra produljenje radnog vijeka s 65 na 68 godina starosti odnosno, mogućnost da nakon 65. godine radnici ne moraju aktivirati pravo na mirovinu te da o tome ne moraju postići ugovor s poslodavcem.
Veza između prekomjernog rada i više bolovanja
Tome treba dodati da proširenje mogućnosti dodatnog rada, također jedan od prijedloga u izmjenana ZOR-a, također nosi sa sobom i posljedice po zdravlje.
"Predlagač, a to je Vlada, ne želi razumjeti da odredbe u zakonu koje definiraju prekovremeni rad od maksimalno 180 sati, a uz kolektivni ugovor do 250 sati godišnje, na koju se sada veže i dodatni rad, zapravo nemaju nikakvu drugu poveznicu osim sa zdravljem radnika. Sva poznata istraživanja pokazuju vezu između prekomjernog rada - dodatnog ili prekovremenog - i dodatnog obolijevanja, ozljeda na radu, više bolovanja", upozorava sindikalist Krešimir Sever u nedavnom razgovoru za Net.hr.
"Oni žele otvoriti širom vrata takvom dodatnom radu čime postaje nevažna zakonska odredba o odmoru između dvaju radnih dana i dvaju radnih tjedana. To i dalje vrijedi kod matičnog poslodavca, ali ako idete u tim slobodnim satima ili danima raditi kod drugog poslodavca, to otvara prostor izrazitog umaranja radnika. Poslodavci u kontekstu dodatnog rada često sebe gledaju samo u ulozi neto primatelja usluga takvih radnika, a ne žele promišljati da će i njihovi radnici ići isto tako kod drugog poslodavca pa će se njima vraćati umorni i imat će posljedice u smanjenoj proizvodnosti, obolijevanjima i sličnom", kaže Sever.
