Problem siromaštva tijekom pandemije porastao je kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Brojne obitelji ovih blagdana ne mogu ni razmišljati o raskošnom stolu i poklonima pod borom jer nemaju ni osnovne uvjete za život. Tračak nade već više od 25 godina pruža im Udruženje „Djeca prva“ koja brine upravo o socijalno ugroženim obiteljima u Zagrebu, a Sonja Vukadinović, socijalna radnica i koordinatorica programa u Udruženju „Djeca prva“, otkriva kakve programe provode, što čine za bolju budućnost djece koja odrastaju u siromaštvu i kako im kao društvo možemo pomoći.
Udruženje „Djeca prva“ djeluje od 1994. godine s ciljem pomaganja djeci, ali i njihovim roditeljima. Što biste istaknuli kao najvažnije postignuće u tom razdoblju?
Udruženje „Djeca prva“ djeluje već od 1991. godine, a kao nevladina, neprofitna udruga, formalno je osnovana 1994. godine. Jedna smo od prvih udruga u Hrvatskoj koja je, uz prikupljanje i raspodjelu humanitarne pomoći, osmišljavala i provodila preventivne programe i projekte za ranjive korisnike te sudjelovala u zagovaranju, kreiranju i praćenju provedbe niza relevantnih javnih politika u području zaštite djece i obitelji. Od 2005. godine provodimo program savjetovanja i psihosocijalne podrške za djecu, mlade i obitelji u riziku.
U više od 27 godina formalnog djelovanja u zaštiti dobrobiti djece i obitelji najvažnijim smatramo što smo, unatoč često nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, osigurali kontinuitet pružanja podrške najranjivijim članovima društva te proširili djelovanje i pozitivna iskustva pomaganja potrebitima i u druge lokalne zajednice.
Osmislili smo i proveli preko 250 projekata i programa u koje smo uključili više od 30.000 djece, mladih, roditelja, skrbnika, udomitelja i stručnjaka. Osigurali smo desetke tisuća sati savjetovanja i pomaganja pojedincu i obitelji; održali stotine radionica psihosocijalne podrške roditeljima, udomiteljima i skrbnicima te organizirali tisuće sati preventivno-socijalizacijskih aktivnosti za djecu. Kroz program humanitarne pomoći za socijalno ugrožene obitelji osigurali smo više od 14 milijuna kuna pomoći. Objavili smo 11 priručnika i brošura o radu s djecom i promociji zaštite dječjih prava.
Što je primarni fokus Udruženja?
Primarni fokus je doprinijeti zadovoljenju potreba djece i mladih za odgovarajućim rastom i razvojem i pružiti podršku njihovim obiteljima. Vizija Udruge je Sigurno društvo za sigurnu djecu. Djelatnost promicanja vrijednosti društva usmjerenog na djecu zasnivamo na vrijednostima socijalne osjetljivosti i pravednosti, tolerancije, nediskriminacije, uvažavanje različitosti i jednakih prava svih građana, posebno djece.
Korisnici naših programa i usluga su djeca, mladi i njihovi roditelji/skrbnici koji dolaze iz obitelji u riziku, bilo da se radi o obiteljima s iskustvom siromaštva ili obiteljima koje se trenutno nalaze u nekim drugim okolnostima koje nepovoljno utječu na dobrobit djece i mladih u tim obiteljima. Stručnim pristupom osnažujemo djecu, mlade i obitelji, s posebnom brigom o socijalno isključenima, a suradnjom s različitim sustavima koji skrbe za djecu i mlade, primjenjujemo i promičemo integrirani pristup i dobre prakse.
Udruženje provodi razne programe za djecu predškolske i školske dobi. Koji su programi usmjereni na djecu trenutno aktivni?
Trenutno provodimo nekoliko projekata i višegodišnjih programa kroz koje pružamo socijalne usluge usmjerene na zaštitu djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu i mlade s problemima u ponašanju te žrtve nasilja. Također provodimo brojne preventivno-socijalizacijske projekte i programe za djecu i mlade u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima (programi prevencije neprihvatljivog ponašanja, prevencije ovisnosti, prevencije svih oblika nasilja, jačanja socijalnih vještina, jačanja zapošljivosti mladih odnosno unaprjeđenja njihovog statusa na tržištu rada i dr.). Provodimo i program koji je namijenjen djeci koja su smještena u udomiteljskim obiteljima, a također i kraći predškolski program za djecu predškolske dobi iz socijalno isključenih obitelji, koja ne pohađaju redovne vrtiće. Sve projekte i programe provode stručnjaci Udruge (psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici), sa završenim dodatnim edukacijama i višegodišnjim iskustvom u radu s djecom, mladima i roditeljima. Većina aktivnosti dostupna je korisnicima na području Grada Zagreba, a kroz partnerstva i suradnju s drugim udrugama i institucijama prisutni smo i u drugim županijama.
Imate i razne programe za roditelje. Iz iskustva – je li lakše „učiti“ djecu ili odrasle?
Svaka dobna skupina ima svoje potrebe i „izazove“ u radu. Zapravo je točnije reći da je naša zadaća da ih osnažujemo i pružamo im podršku, ne da ih „učimo“. Pokušavamo osvijestiti resurse i osnažiti potencijale svakog našeg korisnika, i djece i odraslih, kako bi se što uspješnije nosili s trenutnim životnim poteškoćama.
Kakve programe provodite za roditelje?
Za roditelje/skrbnike djece i mladih provodimo različite programe čija je osnovna svrha jačanje njihovih roditeljskih kompetencija. U tu svrhu roditeljima pružamo usluge savjetovanja i psihosocijalne podrške (kroz individualno savjetovanje roditelja, grupni rad odnosno „školu za roditelje“, različite edukativne radionice i sl.). Roditelji su upućeni u udrugu od strane centara za socijalnu skrb ili su obuhvaćeni aktivnostima u okviru različitih preventivnih programa za djecu i mlade, koji su već spomenuti ranije.
Ovo je četvrta godina zaredom da Konzum i Mastercard kroz World Food Programme doniraju sredstva za socijalno ugrožene obitelji. Što vama kao udruzi znači ova akcija?
Znači nam jako puno jer osigurava dodatnu pomoć našim korisnicima humanitarne pomoći, socijalno ugroženim obiteljima s maloljetnom djecom. Udruženje „Djeca prva“ pruža redovitu humanitarnu pomoć za oko 400 obitelji s iskustvom siromaštva na području Grada Zagreba. Osim obitelji s maloljetnom djecom, naši korisnici humanitarne pomoći su i starije, nemoćne osobe s prihodima nedovoljnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba te samci nesposobni za rad zbog bolesti, invaliditeta i sl. Za tako veliki broj obitelji kojima je potrebna pomoć vrlo je teško osigurati sredstva i svaka donacija namijenjena za tu svrhu nam je izuzetno značajna.
Kako planirate utrošiti donirana sredstva?
Sredstva prikupljena kroz humanitarnu akciju Konzuma i Mastercarda biti će upotrijebljena za kupnju potvrda za jednokratnu kupnju namirnica („bonova“) s kojima će obitelji u trgovinama moći kupiti prvenstveno hranu i higijenske potrepštine te neke dodatne stvari neophodne za zadovoljenje dječjih potreba (npr. školski pribor, donje rublje ili neki komad odjeće za djecu i sl.). Na taj način, donacija će olakšati svakodnevno preživljavanje za otprilike 200 obitelji lošeg imovinskog stanja, s maloljetnom djecom predškolske ili školske dobi.
Koliko je u Hrvatskoj djece koja žive u siromaštvu i možemo li kao društvo napraviti nešto da se to promijeni?
Prema posljednjim podacima Eurostata više od 120 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj, odnosno njih 17,1 posto, odrasta u riziku od siromaštva. Kao društvo možemo raditi prvenstveno na tome da provedbom već postojećih politika i mjera izjednačimo startnu poziciju u životu za svu djecu odnosno osiguramo jednake mogućnosti za optimalan rast i razvoj djeci koja odrastaju u siromaštvu. Svatko od nas može pomoći tako da u svojoj okolini, s poštovanjem i dostojanstvom, obrati pažnju na one koji imaju manje i pomogne im ne samo materijalno već i kroz uključivanje u svoj život. Na primjeri, može im pomoći u učenju, pozvati dijete na igru ili rođendan, porazgovarati s njihovim roditeljima.
S problemom siromaštva djece suočavaju se i druge države u Europi. Prije pandemije COVID-19 više od jednog od petero djece u Europi živjelo je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Ovaj ozbiljni problem trenutno dodatno pogoršava pandemija bolesti COVID-19. Europske države ulažu napore da odgovore na potrebe najranjivije djece, osobito djece s teškoćama, djece koja žive u osjetljivim obiteljskim situacijama, djece koja su u institucionalnoj skrbi, djece pripadnika rasnih ili nacionalnih manjina (posebice Roma) te djece migranata i izbjeglica. Na inicijativu Europske komisije pokrenuto je „EU Jamstvo za svako dijete“, s ciljem da najranjivija djeca u Europskoj uniji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, uslugama skrbi za djecu, adekvatnim uvjetima stanovanja i kvalitetnoj prehrani. Hrvatska je jedna od 7 zemalja u kojima je UNICEF u partnerstvu s Europskom komisijom odlučio kroz pilot program modelirati izvedivost „Jamstva za svako dijete“ što će doprinijeti oblikovanju okvira Programa „Jamstvo za svako dijete“ na razini EU, koji ima za cilj utjecati na smanjenje siromaštva djece i socijalne isključenosti.
Što su vama osobno najteže situacije s kojima se susrećete u poslu? Može li se čovjek s vremenom naviknuti na tužne ljudske sudbine?
Uvijek mi je teško kada su ugrožene osnovne potrebe onih najranjivijih, a to su djeca. Suosjećam s roditeljima koji su tužni i osjećaju se bespomoćno jer ne mogu svojoj djeci priuštiti neke najosnovnije stvari, kao što je sendvič za školu ili komad voća. Posebno se loše osjećam ako u takvim situacijama trenutno nemamo na raspolaganju pomoć za tog roditelja nego mu moramo reći da još neko vrijeme mora pričekati. Mislim da se nemoguće naviknuti na tužne ljudske sudbine. Možeš se samo kroz godine naučiti „lakše nositi“ s takvim situacijama. Kada bih mogla reći da sam se naviknula, to bi zapravo značilo da sam izgubila bilo kakvu empatiju i osjećaj za ljude koji su u potrebi i dolaze tražiti pomoć jer im je jako teško.
Odrastanje djece u siromaštvu se reflektira i na njihov kasniji život. Što ste primijetili kao najčešće posljedice?
Siromaštvo i socijalna isključenost značajno utječu na odrastanje i život djece, posebno u ranom djetinjstvu, otežavajući ili onemogućujući im pristup osnovnim uslugama poput zdravstvene zaštite, obrazovanja, kvalitetne prehrane, adekvatnog stanovanja i usluga brige o djeci. Odrastanje u siromaštvu ograničava mogućnosti za optimalni rast i razvoj djeteta i onemogućava razvoj nekih sposobnosti koje su bitne za budućnost djeteta. Također, život u takvim uvjetima povezan je s opasnošću izolacije djece od njihovih vršnjaka (npr. nemogućnost plaćanja troškova školskog izleta, nesudjelovanje na druženjima s vršnjacima) kao i nižim ocjenama u školi zbog neimanja računala ili posjedovanja starih i nedovoljno dobrih računala, nedostatka dovoljno dobre internetske veze, odgovarajućih knjiga ili pomoći odraslih u savladavanju školskog gradiva… U doba pandemije ove su razlike među djecom postale još izraženije. Iskustva iz prakse, odnosno direktnog rada s djecom i roditeljima pokazala su da je učenicima slabijeg imovinskog statusa bilo teže pratiti online nastavu jer djeca nisu imala u kućanstvu dostupnu tehničku i računalnu opremu za izvršavanje školskih zadataka ili nisu u kućanstvu imala osobu koja ima dovoljno znanja ili vremena (zbog posla) objasniti im školsko gradivo ili pomoći riješiti zadaću…
Znanstveni radovi i praksa pokazuju da utjecaj odrastanja u siromaštvu nije štetan samo po razvoj djeteta, nego može imati i nepovratne posljedice za dijete u kognitivnom, obrazovnom, socijalnom i emocionalnom smislu te podržavati međugeneracijski krug siromaštva neke obitelji.
Jesu li djeca koja žive u siromaštvu zapravo svjesna uvjeta u kojima žive?
Mislim da su jako svjesna uvjeta u kojima žive, od malih nogu se uspoređuju s drugom djecom i često zbog toga osjećaju sram, što je jako bolno za djecu. Nisu rijetke ni situacije kada su ta djeca meta izrugivanja ili davanja ružnih komentara od strane svojih vršnjaka, zato što na primjer nose odjeću koja je dotrajala ili tenisice koje nisu „markirane“ i sl. Djeca koja žive u siromaštvu svjesna su da im roditelji ne mogu priuštiti puno toga što je drugoj djeci uobičajeno, kao što je npr. uključivanje u neku sportsku aktivnost, odlazak na školski izlet, novac za užinu u školi, organiziranje proslave rođendana ili odlazak na sladoled i sok s vršnjacima i brojne druge stvari koje su djeci koja ne odrastaju u siromaštvu svakodnevne i neupitne. Neka djeca moraju jako rano odrasti da bi mogla pomoći svojim roditeljima i donose izbore u životu koji često nisu u skladu s njihovim godinama.
Koji su daljnji planove Udruženja? Planirate li neke veće projekte?
Udruga planira nastavak provedbe svih svojih projekata i programa, koji se kontinuirano modificiraju i usklađuju ovisno o trenutnim potrebama naših korisnika. Već sada provodimo neke veće projekte koji uključuju veliki broj korisnika i predviđenih aktivnosti, u partnerstvu s drugim udrugama i ustanovama socijalne skrbi, a provode se u više županija na području Republike Hrvatske.
Također nastavljamo i s programom direktne humanitarne pomoći obiteljima koje žive u siromaštvu. Zahvaljujemo Konzumu i Mastercardu što nas u tome već četvrtu godinu podržavaju i pomažu našim korisnicima kroz svoju donaciju. Nadamo se da će i ubuduće različiti dionici iz ovog sektora podržati naš program humanitarne pomoći kao i druge programe usmjerene dobrobiti djece, mladih i obitelji u našoj zajednici.
S ciljem borbe protiv gladi školske djece, Mastercard u suradnji s partnerom Konzumom u razdoblju od 20. prosinca 2021. do 15. siječnja 2022., za svaku transakciju provedenu Mastercard® i Maestro® karticama u Konzumovim prodavaonicama diljem Hrvatske odvajat će dio za donaciju koja će biti podijeljena na dva jednaka iznosa te uručena za osiguravanje školskih obroka za djecu u Ruandi i Udruženju „Djeca prva“ za pružanje pomoći socijalno ugroženim obiteljima u Hrvatskoj s djecom predškolske i školske dobi.
