Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će od 3. ožujka do 1. travnja i javna je, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Hrvatska je pozvala 12 svjedoka, od kojih tri stručna, a Srbija sedam, plus jednog vještaka. Među hrvatskim stručnjacima bit će i pukovnik Ivan Grujić zadužen za iskapanja masovnih grobnica i identifikacije žrtava.
Rasprava je započela u 10 sati izlaganjem predsjednika Suda, Slovaka Petera Tomke. Nakon njega riječ je uzela šefica hrvatskog pravnog tima, prof. Vesna Crnić-Grotić, koja je na početku istaknula da srpska država i dalje niječe zločine koji su se dogodili u ratu, te je kazala da će tijekom idućih dana dokazati da se zločini koji su se dogodili u Hrvatskoj mogu smatrati genocidom, te da je to bila i namjera onih koji su rat i započeli.
Zatim je prikazan video razrušenog Vukovara koji, kako je rekla, Crnić-Grotić, dokazuje da je bila riječ o pokušaju uništenja pripadnika jedne nacije.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da tužbe nisu povučene jer uvjeti nisu ispunjeni te da je sve što će se događati u procesu, vezano na prošlost i 90-te.
"Svakako će naši napori ići u tom pravcu da današnjica i budućnost ne budu zarobljeni tragedijama koje su se događale u 90-ima", kazala je prošlog tjedna Pusić.
Obje strane misle kako imaju dobre šanse, a presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. očekuje se u roku od godine dana.
"Više se moglo postići nekim dogovorom u nekoj ranijoj fazi, ali takve su bile političke okolnosti. Dogovora nije bilo. Vidjet ćemo što će sud odlučiti", poručio je predsjednik Ivo Josipović.
Prema hrvatskoj tužbi; u četiri godine rata počinjen je genocid etničkim čišćenjem Hrvata, raseljavanjem, uništavanjem imovine, zatočenjima po logorima i ubojstvima više od 10 tisuća osoba.
I Srbija od Hrvatske traži da se kazne počinitelji i nadoknadi šteta Srbima te ukinu nacionalni blagdani Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja.
Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu.
