Europska komisija u svojem se novom izvještaju posvećenom Hrvatskoj u jednom dijelu osvrće na ratne veterane i upozorava da se, umjesto podrške reintegriranju na tržište rada, tijekom mandata aktualne Vlade događa proširenje povlastica za branitelje te da su njihove mirovine više nego dvostruko veće od običnih.
Komisija upozorava i da novi zakon ponovno otvara mogućnost registriranja statusa branitelja, smanjuje dob za njihov odlazak u mirovinu te proširuje prava članova njihovih obitelji da tu mirovinu naslijede, a sve je to suprotno ciljevima o ujednačavanju kriterija za braniteljske povlastice s onima za druge socijalne naknade.
Kako doznaje Večernji list, tijekom siječnja i veljače odneseno je ukupno 3955 zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Najveći broj odnosi se na zahtjeve na temelju psihe, njih 2247, te po osnovi psihe i ostalih bolesti, njih 1397, dok je zahtjeva za status po osnovi ostalih bolesti uputilo njih 311.
Ivica Akmadža, voditelj Sektora normativnih poslova u Ministarstvu branitelja kazao je kako je taj broj zahtjeva očekivan. Objašnjava kako se radi o ispravljanju nepravde prema braniteljima koji su prije 12 godina zbog zatvaranja zakonskog roka za ostvarivanje statusa HRVI-ja temeljem bolesti propustili zakonski rok za podnošenje zahtjeva.
"Riječ je o onima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeva, ali koji imaju medicinsku dokumentaciju i koji su čekali da Zakon stupi na snagu kako bi ostvarili status. Među njima je i određen broj ljudi koji je podnosio zahtjev u vremenu kada se to nije moglo pa im je zahtjev odbačen", kazao je Akmadža dodajući kako ovaj put vremenski rok nije ograničen, kao što je to bilo po starom zakonu, na samo godinu dana pa se zahtjevi očekuju i nadalje, ali pritom ističe kako to ne znači da će svi ostvariti taj status.
Vlada je ovoga puta propisala kompliciranu proceduru za potencijalne korisnike invalidnina kako se ne bi provukli oni koji invalidninu ne zaslužuju. Podnositelje zahtjeva najprije čeka stručna procjena u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, a potom i odlazak pred vijeće vještaka pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju.
Nakon vještačenja Vijeća vještaka sa svom dokumentacijom reviziju tog mišljenja provodi vijeće viših vještaka, a nakon provođenja postupka revizije predmet se vraća na ured državne uprave koje, ovisno o nalazu i mišljenju, donosi rješenje o statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida. Prođu li uistinu rigorozna testiranja, valja reći i to da branitelje-invalide na kraju putu čeka uistinu simboličan iznos invalidnine.
Primjerice, naknada za 20 posto utvrđenog invaliditeta iznosi tek 114 kuna, a za 40 posto, a takvih je najveći broj, iznosi samo 229 kuna. Branitelj s ostvarenom invalidninom može nastaviti raditi, ako mu zdravstveno stanje to dopušta, no invalidski mu status omogućuje “kandidaturu” za ostvarivanje mirovine, dakle, “padanja” na teret ionako bremenitog mirovinskog sustava, na što je upozorila i Europska komisija. Prvi zahtjevi za stručnu procjenu invaliditeta razmatrat će se već koncem ožujka, piše Večernji list.
