HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak rekla je u srijedu u Hrvatskom saboru da je u državnim agencijama i tijelima javne vlasti u mandatu aktualne Vlade zaposleno 1000 ljudi, a da nove ljude svakodnevno zapošljava i HRT, i to na neto plaće od 17 tisuća kuna.
"Istodobno se smanjuju sredstva jedinicama lokalne samouprave, u Ministarstvu poduzetništva i obrta troši se 240 tisuća kuna za medijske i javne nastupe, poklone i rokovnike, a pod krinkom informiranja o EU fondovima. HEP je izravno dogovorio 2,5 milijuna kuna za komunikacijsku strategiju i kreativna rješenja", ustvrdila je Glavak tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva.
Premijera Zorana Milanovića upitala je - je li to transparentnost rada tijela javne vlasti i "zašto ignorira upozorenja Europske komisije o potrebi unaprjeđenja kvalitete javne uprave i poticanja rasta BDP-a.
"Sve pozivate na odgovornije ponašanje, kada ćete pozvati sebe", upitala je premijera zastupnica Glavak.
Milanović joj je uzvratio da podaci koje je iznijela svjedoče o transparentnosti rada državnih tijela.
Transparentnije nego ikada
"Dokaz da je sve transparentnije nego ikada je to što imate te podatke, sve je vidljivo. Nema više skrivanja iza radnog vremena, ispod stola sa stranačkim prijateljima, to je gotovo, a ako imate nekakva druga saznanja, prijavite ih", poručio je premijer HDZ-ovoj zastupnici Glavak.
Što se tiče HEP-a, Milanović je kazao kako je riječ o državnom poduzeću koje je dijelom na tržištu.
"Njihova uprava će odgovarati za svaki poslovni potez svom osnivaču, a to je Vlada, to je država. O detaljima ne znam i u ovoj fazi ne želim ništa znati. To je redovito poslovanje, a ako nešto više znate, recite", kazao je Milanović.
Nezadovoljna odgovorom, HDZ-ova zastupnica Glavak je premijera podsjetila da je "odobrio 10 milijuna eura za najam prostora svog ministra Zmajlovića, koji je, doduše, dobio i novu kupaonicu", a premijera je upitala i "tko je platio detektivsku agenciju za paranoju navodnog prisluškivanja vašeg drugog ministra".
Milanović: Ne smatram se odgovornim za prosvjed
Premijer Zoran Milanović na saborskom aktualnom prijepodnevu ranije jutros je izjavio da se ne osjeća odgovornim za prosvjede koji pred Ministarstvom branitelja traju već četvrti tjedan.
Milanović je, odgovarajući na zastupničko pitanje Ingrid Antičević Marinović (SDP) na saborskom aktualnom prijepodnevu, naglasio kako ne misli da su branitelji pred Ministarstvom izmanipulirani.
"To je potcjenjivanje i vrijeđanje nečije pameti i razboritosti. Ljudi imaju svoje razloge u koje ja ne mogu ulaziti, ali sigurno ne želim potcjenjivati. Međutim, to po nama ne može biti razlog za takvu vrstu prosvjeda i traženje ultimativne ostavke ministra i njegovih najbližih suradnika. To naprosto ne stoji, meni je žao što se otpočetka krenulo takvim ultimativnim tonom i za to se ne smatram odgovornim", kazao je Milanović.
Naglasio je da je prosvjednike pozvao na razgovor u okviru institucija te da se vrate svojim obiteljima.
"Rekli smo da nećemo dirati niti preispitivati ni jedno stečeno, zarađeno pravo. To je politika ove vlade već treću godinu i ovoga puta nema ni povoda za takvu vrstu prosvjeda", istaknuo je Milanović.
Ponovio je da razlozi za prosvjed mogu biti političke prirode, ali da ne želi prosvjednike "dovoditi u kontekst manipuliranja od strane jedne ili dvije-tri političke stranke".
Ministar branitelja Predrag Matić naglasio je da su sva prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji za 2012. i 2013. u potpunosti ispunjena, da je bilo nekoliko izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja te da su sve "bile afirmativne".
Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na odluku Gradskog vijeća Gline, koje je na prijedlog HDZ-a, HSP-a AS i HSS-a odlučilo zabraniti komemoriranje na mjestu pravoslavne crkve u kojoj su 1941. u dva navrata pogubljeni muškarci srpske nacionalnosti.
"Vijeće je time stvorilo situaciju za koju ne znam kako da je nazovem - sramotom, bezdušjem ili bezumljem", kazao je Pupovac i upitao premijera što će Vlada poduzeti.
Milanović mu je odgovorio kako pretpostavlja da se glinsko vijeće srpske nacionalne manjine obratiilo Ministarstvu uprave, koje u takvim slučajevima obično procjenjuje ustavnost i zakonitost odluke gradskih vijeća i traži mišljenje Ustavnog suda.
Naglasio je da ga kao Hrvata to ne opterećuje te podsjetio da se Hrvatska od tog razdoblja ogradila Ustavom iz 1990.
