Prototip prvog broda za Obalnu stražu,dug 43,5 metara, porinut je, ali još neće štititi morsku granicu. Naime, riječ je o radnom porinuću jer se unutrašnjost broda oprema i završava na moru. No dobrih želja ne nedostaje.
"Posadi prvog ophodnog broda želim mirno more, a brodu želim dug život čuvanja morske granice voljene i jednine nam Hrvatske", izjavio je Dalibor Radmilo, kum broda i veteran Domovinskog rata.
Iako je gradnja kasnila zbog problema s projektiranjem, pazilo se na svaki detalj, pa je u brod ugrađeno 67 tona čelika i 7 tona aluminija.
"Vrlo su tanki limovi i trebalo paziti na deformacije i kako se vari. U zadnje vrijeme škver ima zahtjevne projekte, a ovaj je bio nekako poseban", kazao je Ivica Zemunik, poslovođa za obradu čelika.
Osim što će primati i do 17 članova posade, imat će modereno naoružanje, a brzina od 28 čvorova omogućit će da od Splita do Visa stigne za sat vremena.
"Ima jednu ključnu karakteristiku: potrošnja sa svom optimizacijom što smo napravili je 15 posto manja potrošnja od ostalih brodova. Brod će se sam isplatiti za 30 godina od investicije", ističe Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Projekt izgradnje ukupno pet brodova za potrebe obalne straže vrijedan je oko 400 milijuna kuna.
"Mi se nadamo da će ispitivanja biti u roku biti završena i da će brod zadovoljiti svim tehničkim zahtjevima i da će se nastaviti raditi na seriji", kazao je Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane.
Interes za hrvatski ophodni brod postoji u svijetu, a osobito među arapskim zemljama.
"Svjetske potrebe su oko 2.000 brodova. Mi smo po cijeni najjeftiniji, a po kvaliteti najbolji", naglašava Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Posljednji brod za potrebe Hrvatske ratne mornarice izašao je iz brodogradilišta Kraljevica prije 16 godina.
