Po gradovima organiziraju se manifestacije koje podsjećaju na "progon preko 250.000 i pogibiju oko 1.200 Srba u Hrvatskoj" tijekom te vojne akcije.
Obilježavanje obljetnice tih događaja prvi put se organizira i u Subotici i traje čak pet dana, tijekom kojih će biti otvorene izložbe fotografija, održana predavanja i predstavljanje knjiga.
U Subotici će tijekom vikenda biti održana završnica žetvenih svečanosti bunjevačkih Hrvata "Dužijanca", pa su organizatori iz zatražili od policije jače osiguranje. Predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata svećenik Andrija Anišić izjavio je kako je to manifestacija za sve građane Subotice, kako do sada nije bilo incidenata i kako vjeruje da ih ni neće biti.
Iz Vojvodine protjerano do 40000 Hrvata
Predstavnici hrvatske manjine u Vojvodini ističu kako je ovo teško razdoblje za njihove sunarodnjake.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Slaven Bačić navodi da se u Vojvodini osjeća "tvrđi stav" pojedinih dužnosnika državnih tijela kod rješavanja nekih konkretnih problema zajednice. "S druge strane, postoji čini mi se i autocenzura u medijima na hrvatskom jeziku u Vojvodini, koji o ovoj temi moraju vrlo pažljivo izvještavati. A ovo se odnosi i na Hrvate koji u javnosti izbjegavaju razgovor o Oluji", navodi.
Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji smatra da je tijekom devedesetih, najviše 1995. ubijeno najmanje dvadeset a protjerano između 30.000 i 40.000 Hrvata, uglavnom iz Srijema u Vojvodini.
Od vojvođanskih političkih lidera jedini se u povodu obilježavanja "Oluje" oglasio predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak koji je naveo da su svi zaboravili ogromnu ulogu Slobodana Miloševića od prije 20 godina, "čiji je pakt s Franjom Tuđmanom o podjeli Bosne i protjerivanju više stotina tisuća hrvatskih državljana predstavljao jednu od najmonstruoznijih diktatorskih osovina viđenih poslije Drugog svjetskog rata", navodi.
