Knina se Hrvatska sjeti tek jednom u godini – tako razmišlja većina Kninjana. Knin je za ostatak Hrvatske samo svečana proslava 5. kolovoza, a za njegove stanovnike grad iz kojeg odlazi sve više stanovnika.
Mladi odlaze iz grada i stanovnika je sve manje. Gradsko stanovništvo se prepolovilo, a uvelike se smanjio i broj onih koji dolaze na proslavu.
Ante u Kninu živi već 53 godine, ne računajući ratno vrijeme. I prije i poslije rata radi kao frizer i brijač i dobro poznaje gradsko bilo.
"Mislim da Knin nikada ekonomski nije lošije stajao nego što stoji sada. Pomoći niotkuda, mladi odlaze. Ima povratnika i s jedne i s druge strane. Znači, i Hrvata koji su išli 91., mijenjali su kuće i stanove. Isto bi se ovdje vratili na starinu da se ima gdje zaposliti. A o Srbima ne treba ni govoriti. Srbi isto tako da imaju gdje raditi, isto bi se dečki vratili", govori za RTL DanasAnte Belakušić.
Nacionalnost nije bitna
Mladi su se odselili radi posla i boljih prilika. Za nečiju nacionalnost pita sve manje ljudi.
"Mislim da to ovamo nije toliko bitno. To su više priče, ali mislim da to nije bitno. Druže se svi. Svi su si O.K., nema tu neke mržnje i ničega međusobnog", kaže Dalibor iz Knina.
Bili Srbi ili Hrvati, problem je isti
A kninske Srbe muče isti problemi kao i kninske Hrvate. Mladi nemaju posla, a stariji imaju niske mirovine. Politika svako toliko oteža ekonomski ionako tešku svakodnevnicu.
"U Kninu se počelo živjet teško od 1990. godine. Moj grad kojeg najviše volim... Hrvat ili Srbin - to se pretvorilo u zanimanje. A to nije zanimanje. Moj Knin teško živi od tog momenta. Znači, prošlo je 30 godina i ja očekujem da se on popravi", priča nam Kninjanin Milan Bradaš.
"Sloboda, eto sloboda. Šta bi ja drugo? Meni je lijepo ovdje živjet, da vam pravo kažem. A ima ih koji komentiraju: šta'š živjet ovdje, šta ovo, šta ono... Ja kažem – nikud odavde", govori Milena.
Željeznički kolodvor, nekadašnja žila kucavica grada, sada je uglavnom pust.
"Ima jedna narodna izreka 'Nitko nije diga mrtvu kobilu'. Eto nisam do sad išao, inače držim stoku i drugim sam se poslom bavio, al sam išao malo da eto popunimo trg gradski, da nam grad Knin liči na grad", kaže Milan.
Očekivali više
Branitelji iz Knina i okolice očekivali su više od grada kada bude rastao u slobodi.
"Grad čine ljudi. Ako su se odselili ljudi, prirodno je i
normalno da grad mora stagnirati. Mislim, to je jasna stvar
svakome tko dođe u Knin, vidi se da je u Kninu manje
ljudi.
Dakle, prema nekim procjenama, sad tu živi sedam tisuća ljudi, a
nekad ih je bilo 15", sjeća se pomoćnik zapovjednika Zbornog
mjesta Knin Marinko Čavka.
Proslava bez veteranske povorke mnogima je bolna rana.
"Bojna slavi u Kijevu. Nećemo biti na Oluji. Ja ne vidim smisla više. Ako hoće političari, eto im Oluja, pa neka slave kako god žele. Briga me, ja imam svoj mir. Imam Kijevo, imam svoj dom, imam suborce, imam svoju ratnu zastavu, zastavu RH i dovoljno", priča Ante iz Kninske bojne.
Knin očekuje još jednu proslavu Dana pobjede, ali daleko je to od nekadašnje euforije.
Situacije je svjestan i gradonačelnik Marko Jelić. Iako se, kaže, situacija promijenila od 2017. kada je počeo njegov mandat, i dalje postoje navedeni problemi poput nezaposlenosti i iseljavanja.
"Muči nas i razina kvalificiranosti radne snage jer je od otprilike 800 ljudi koji se nalaze na Zavodu za zapošljavnje njih većina starija od 50 godina s niskim kvalifikacijama te nisu konkurentni na tržištu rada", govori za RTL Danas kninski gradonačelnik.
Grad Knin nizom mjera pokušava poboljšati situaciju.
"Povećali smo iznos stipendija da bismo dobili kvalficianu radnu snagu, dodijelili smo milijun i pol kuna izravnih i neizravnih potpora za poduzetništvo. Velikim europskim projektom planiramo uložiti još 22 milijuna eura u poduzetništvo, a ljudi koji apliciraju na ove mjere imaju obvezu ostati u Kninu i ovdje zapošljavati. Rezultati nabrojenih mjera trebali bi se vidjeti već sljedeće godine", dodaje Jelić.
Vlada pomaže, s njom komuniciramo, ali cijela država ima problema a najbitnije je da smanjimo birokraciju.
