Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,8 posto na godišnjoj razini, što je blago sporiji rast nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo.
To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.
Brži rast od očekivanog
No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju prouzročen je rastom izvoza robe i usluga, dodaje se u izvješću Državnog zavoda za statistiku što upućuje na to da je na rast BDP-a uvelike utjecao turizam kako kroz izvoz tako i kroz potrošnju.
Rast osobne potrošnje
Pozitivan je bio i doprinos domaće potražnje ali potrošnja kućanstva porasla je 2,7 posto na godišnjoj razini što je nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto.
Rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine.
BDP veći za 2,8 posto
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno tromjesečje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,6 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2017. realno je veći za 2,7 posto.
U razdoblju od siječnja do rujna 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017. bruto domaći proizvod realno je veći za 2,8 posto.
Izvoz roba porastao je u tom kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto.
Marić: "Rast BDP-a premašio i naša očekivanja"
Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu da je podatak o rastu BDP-a u trećem tromjesečju od 2,8 posto blago iznad očekivanja ne samo vodećih analitičara, nego i samog Ministarstva financija.
"U Ministarstvu financija u pravilu ne izlazimo s predviđanjima kretanja BDP-a, ali imamo svoje izračune, a podaci DZS-a za treće tromjesečje su nešto iznad i naših očekivanja, kao i onih analitičara", izjavio je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu.
Osvrnuvši se na samu strukturu BDP-a, Marić je istaknuo da je osobna potrošnja, unatoč i dalje dobrom doprinosu gospodarskom rastu, ipak bila nešto ispod originalnih predviđanja Ministarstva.
No, napomenuo je da je izvoz usluga premašio njihova očekivanja, uzevši u obzir slabija kretanja noćenja stranih turista u trećem kvartalu, što znači da je prosječna potrošnja po turistu ostvarila znatno povoljnije kretanje.
Ocjenivši dobrim najnoviji podatak o rastu BDP-a, Marić upozorava da su i dalje prisutni izazovi, prije svega u pogledu domaćih investicija, čije je ostvarenje ipak očekivano na višoj razini. Marić kaže i da nitko ne može biti zadovoljan s padom industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.
No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto.
Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS. Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto.
S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine. To je, također, već 15. kvartal zaredom kako investicije rastu.
Izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak na snagu od 1. prosinca
Odgovarajući na upit o prijedlogu podizanja neoporezivih godišnjih primitaka radnika s 2.500 na 7.500 tisuća kuna, Marić je rekao da je do tog prijedloga došlo u nastojanju da se dodatno rastereti oporezivanje rada i dade poticaj poslodavcima da povećaju plaće i nagrade.
„Vidi se prilično pozitivan odjek te mjere kod poslodavaca. S druge strane, neki su nas poslodavci upozorili da moramo biti oprezni prilikom potpisivanja tog pravilnika da ne bi došlo do određenih izigravanja, odnosno da oni ne bi bili izloženi određenoj vrsti nelojalne konkurencije”, kazao je Marić, najavivši da izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak planira potpisati u toku današnjeg dana ili sutra ujutro, a bit će objavljen u Narodnim novinama u petak, kako bi stupio na snagu od 1. prosinca.
Bačić: "Hrvatsku u iduće tri godine ne očekuje recesija"
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić u srijedu je, osvrćući se na rast BDP-a od 2,8 posto, kazao da je Vlada ispravno procijenila gospodarski rast u ovoj godini, te da Hrvatsku u iduće tri godine ne očekuje recesija.
"Vlada je prošle godine u ovo vrijeme, predlažući državni proračun, procijenila rast BDP-a u 2018. godini na 2,9 posto i nije došlo do značajnih odstupanja povećanja ni smanjenja prihoda. Vlada je stoga pravilno procijenila gospodarski rast u ovoj godini", izjavio je Bačić novinarima.
Napomenuo je da je određeni broj makroekonomista očekivao značajno usporavanje rasta BDP-a u trećem tromjesečju, ali vjeruje da će zacrtani plan od 2,9 posto u cijeloj godini na kraju biti i realiziran što, kaže, potvrđuju i relevantne međunarodne financijske institucije i Europska komisija. Dodao je da iz ovog podatka može zaključiti da su se vladajući pravilno postavili prema makroekonomskim pokazateljima, očekujući upravo ovaj rast.
Bačić je naglasio da, unatoč padu gospodarskih pokazatelja u Njemačkoj, Vlada ne razmišlja o recesiji, što je i vidljivo iz projekcija proračuna do 2021. godine.
Vlada razmišlja o rastu BDP-a u iduće dvije godine
"Vlada razmišlja o rastu BDP-a u iduće dvije godine. U svjetskoj industriji i gospodarstvu dolaze bogate i siromašne godine, budu vremena krize i recesije. U ovom trenutku Vlada je svojim najvažnijim strateškim dokumentima pokazala da u iduće tri godine Hrvatsku ne očekuje recesija", poručio je.
Svjestan je, tvrdi, činjenice da Njemačka polako stagnira kada je u pitanju rast BDP-a, ali vjeruje da se Vlada pravilno postavila kada je u projekcijama zadala makroekonomski okvir za iduće tri godine. To svoje uvjerenje, ističe, crpi iz protekle dvije godine, iz proračuna za 2016. i 2017. godinu kada nije došlo do odstupanja u izvješćima o izvršenju proračuna za te dvije godine, koji su potvrdili projekcije Vlade.
"U ovaj proračun nismo krenuli s velikim deficitom, Vlada čvrsto drži rashodovnu stranu proračuna. Oporbene kritike bi bile točne kada bi Vlada na rashodovnoj strani podigla troškove države, kada bi podigla izdvajanja kućanstvima. Međutim, Vlada nije napravila predizborni proračun pa napuhala određene stavke rashoda, što oporba govori, kako bi kupila određene socijalne strukture u društvu. To nije točno, Vlada se držala čvrsto zadanih okvira o smanjenju deficita i javnog duga", rekao je Bačić
Ocijenio je da se Vlada "prilično gospodarski ponašala" u vremenima gospodarskog rasta i kada se podiže životni standard hrvatskih građana.
Ne bježimo od svjetonazorskih razlika između HDZ-a i HNS-a i ne mislimo ih poravnavati
Bačić ne očekuje nesuglasice unutar vladajuće koalicije o Zakonu o udomiteljstvu.
"Vlada i Klub HDZ-a jasno su se očitovali o mogućnosti udomiteljstva. HNS je dao amandman pri kojemu ostaje. To su naše svjetonazorske razlike od kojih ne bježimo i ne mislimo ih poravnavati. Klub HDZ-a će podržati Vladin prijedlog i vjerujemo da će Zakon na glasovanju dobiti većinu, koju imamo i bez HNS-a“, poručio je.
Lovrinović: "RH ne može premašiti stopu rasta od 3 posto da se okrene naglavačke"
Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović poručio je u srijedu, uoči objave Državnog zavoda za statistiku da je hrvatsko gospodarstvo poraslo u trećem tromjesečju ove godine za 2,8 posto na godišnjoj razini, da Hrvatska ne može premašiti stopu rasta od 3 posto "da se okrene naglavačke".
"Model ekonomske politike postavljen je tako da ne dozvoljava viši rast. Često sam govorio da će BDP padati, ponajprije zbog jačanja trgovinskog rata između SAD-a i država EU. Zemlje EU smanjivat će izvoz u Ameriku, to će smanjivati njihovu industrijsku proizvodnju, BDP i zaposlenost, a pogoršanje situacije u EU znači i pogoršanje i pad izvoza Hrvatske u zemlje EU. To će lančanom reakcijom i dalje smanjivati BDP Hrvatske“, kazao je Lovrinović na konferenciji za novinare.
Kao drugi razlog nemogućnosti rasta BDP-a naveo je stalno, kontinuirano iseljavanje najboljeg dijela hrvatskog radnog kontingenta, zbog čega će se, upozorava, sve teže ostvarivati BDP i na ovoj niskoj razini. Rast BDP-a, dodaje, priječe i nedovoljne investicije, a neće se moći računati ni na potrošnju koja je zbog učinka turizma zabilježena lani.
Vlada je čitavu ekonomsku politiku svela na fiskalnu politiku i ništa drugo
"Preoptimističan je bio pristup procjeni BDP-a jer će se pogoršati stanje u EU, to će pogoršati naše gospodarske trendove, a iseljavanje naših najboljih ljudi također će utjecati na slabljenje rasta. Ovo je samo posljedica jedne loše i promašene ekonomske politike, jer ova Vlada je čitavu ekonomsku politiku svela samo na fiskalnu politiku i ništa drugo. Ekonomska struka zna da je visoke stope rasta nemoguće postići oslanjajući se samo na jednu polugu“, zaključio je Lovrinović.
