Mostov kandidat za gradonačelnika Zagreba Zvonimir Troskot predstavio je u utorak rješenja za četiri problema koji muče stanovnike zapadnog djela grada - napuštena Cementara, sanacija klizišta Kostenjak, prometni kolaps i napuštena Državna pučka škola.
Troskot vidi napuštenu i oronulu Cementaru Podsused, pored koje je održao konferenciju za novinare, kao veliki ekonomski potencijal zapadnog djela grada za poduzetnička i gospodarska zbivanja. Predlaže da se napravi procjena te kulturne i industrijske baštine koja bi pokazala koji bi dio objekta trebalo srušiti i rekonstruirati, a koji dio sanirati i očuvati kao baštinu. Troskot je upozorio da se taj objekt urušava, pa predstavlja veliku opasnost za djecu u školi udaljenoj od Cementare samo 50-ak metara, ali i za promet koji se odvija u blizini.
Problem klizišta Kostenjak riješio bi uz pomoć serpentina, odnosno građevinskog otpada s obzirom da bi trebala krenuti obnova grada i da će doći do rušenja određenih objekata. Građevinski otpad bi se prema njegovom prijedlogu dovozio preko Glavnog kolodvora, a neprihvatljivo mu je da se odlagalište i prerada građevinskog otpada događa u toj gradskoj četvrti.
Premještanje kulturne baštine
Prometnu povezanost gradske četvrti Podsused-Vrapče, u kojoj željeznička pruga presijeca sve prometnice od Podsuseda do Vrapča, riješio bi izgradnjom dva dodatna podvožnjaka jer postoje samo dva od kojih je onaj u Škorpikovoj zatvoren za vrijeme velikih kiša.
Za napuštenu Državnu mješovitu pučku školu u Vrapču, koja je kulturni spomenik, Mostov kandidat također predlaže procjenu vrijednosti kulturne baštine kako bi se vidjelo koji dio objekta treba obnoviti i ostaviti kao baštinu, a koji dio srušiti i nadograditi. Kopiju objekta koji bi srušili i nadogradili, odnosno rekonstruirali pomaknuli bi nekoliko metara od same Vrapčanske ceste kako bi postavili nogostup i pločnik i time omogućili nesmetanu šetnju, ali i promet tom cestom.
Troskot smatra da pomicanje kulturne baštine nekoliko metara od ceste ne bi bila nikakva novina, jer se u pojedinim europskim metropolama pomiču čak i kolodvori na druge lokacije kao baštinu kako bi se iznašla bolja rješenja za taj objekt i građane.
Sinergijsko kretanje u obnovu
Osvoji li gradonačelnički mandat najavio je kao jedan od prvih poteza da bi skupio građane Zagreba na Trgu Bana Jelačića i pustio pjesmu "Mojoj majci", kao što je ti bilo i 1989. nakon čega bi svi sinergijski krenuli u samu obnovu. Također bi, kazao je zaustavio javne nabave u kojima se izvlače novci jer primjerice za Gornjogradsku gimnaziju kvadrat košta tri tisuće eura koliko ne košta ni u samim Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a radio bi i na financijskoj ekspertizi i reviziji na razini grada i Zagrebačkog holdinga.