Imunolog sa riječkog Sveučilišta, prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača komentirao je epidemiološku situaciju u zemlji i poručio da je delta varijanta koronavirusa i dalje najprisutnija u Hrvatskoj, ali da se očekuje da će tijekom iduće godine ona pomalo posustajati te će početi dominirati omikron varijanta.
"Teško je predvidjeti dolazi li s omikronom i kraj epidemije. S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i može se pretpostaviti da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drukčije karakteristike", kazao je Trobonjača za HRT.
Naglasio je da je dobro da je omikron zarazan jer će se relativno brzo raširiti i imunizirati velik broj ljudi i na taj način onemogućiti da se drugi sojevi dalje šire u većoj mjeri i dolaze u populaciju koja ima određenu imunost.
Procijepljenost u Africi 6 posto
Riječki imunolog se osvrnuo na primjer Afrike u kojoj je procijepljenost 6 posto, dok je broj oboljelih u postotku znatno manji.
"Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom na to da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija je puno mlađa od europske, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktora su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africi gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi", rekao je.
Komentirao je i pooštravanje mjera u europskih zemljama. "Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere", rekao je Trobonjača.
O proteinskom cjepivu
Govoreći o proteinskom cjepivu, Trobonjača je kazao da se radi o "više tradicionalnom cjepivu", temeljenom na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva.
"Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T-limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava", rekao je Trobonjača. Dodao je da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka.
Upitan zašto neke osobe obole od koronavirus više puta, imunolog Trobonjača za HRT je rekao da u populaciji imamo razna stanja što se tiče imunosnog sustava i razne imunonedostatnosti. "Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja", zaključio je Trobonjača dodajući da to nije često, ali se događa.
