Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je nedavno podatke o riziku od obolijevanja, hospitalizacije i smrti od koronavirusa među cijepljenim i necijepljenim osobama, a iz tih je podataka vidljiva golema učinkovitost zaštite koju pruža cjepivo, piše Večernji list.
Zabilježeno je, naime, 35.000 simptomatskih infekcija tjedno među 162 milijuna cijepljenih Amerikanaca, a cijepljene osobe imaju osam puta manji rizik od obolijevanja od COVID-19 infekcije u odnosu na necijepljene.
Dobrobiti cjepiva
"Podaci CDC-a od kraja srpnja jasno pokazuju da je rizik zaraze osam puta manji kod cijepljenih, a rizik hospitalizacije i smrtnog ishoda čak 25 puta manji u osoba koje su se cijepile u odnosu na necijepljene. Radi se o podacima na velikom uzorku koji još jednom jasno ističu dobrobiti cijepljenja, ne samo za osobno zdravlje cijepljenih nego i za širenje epidemije u populaciji", kazao je dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, a dobrobiti cijepljenja zagovara i prof. Gordan Lauc.
"Ono što vidimo iz ovih podataka, a i iz podataka koji dolaze iz drugih zemalja, jest da cjepiva učinkovito štite od teškog oblika bolesti, što i jest ono najvažnije. Dakle, ako se cijepimo, znatno ćemo smanjiti rizik teškog oblika bolesti i smrti“, kaže prof. Lauc dodajući da je cijepljenje prvenstveno osobna zaštita.
Govoreći o cjepivu, često zaboravljamo činjenicu da nijedno ne štititi svakoga sto posto. Recimo, cjepiva protiv gripe djelotvorna su 50-ak posto. Osim toga, preboljenje bolesti i cijepljenje uvijek treba promatrati u funkciji vremena, kaže hrvatski virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača.
"Kako postupno gubite antitijela, a izloženi ste većoj koncentraciji virusa, može se dogoditi da smanjena količina antitijela više nije dovoljna da spriječi infekciju i da se čovjek reinficira, ako je prebolio, ili inficira iako je cijepljen“, objašnjava prof. Trobonjača, a takav razvoj postojanosti antitijela upućuje na treću dozu cjepiva, prvenstveno kod imunokompromitiranih osoba.
Zdravi bi trebali pričekati
"Budući da razvijaju u prosjeku 40-ak posto slabiju imunost po cijepljenju, treća doza bi se trebala primijeniti kod ljudi na kemoterapiji ili onih koji su je nedavno prošli, koji su transplantirali organe i primaju imunosupresivnu terapiju, imaju autoimune bolesti ili kronične upalne bolesti koje zahtijevaju imunosupresivnu, imunomodelirajuću terapiju. Oni bi se trebali cijepiti treći put osam do 12 mjeseci nakon primljene druge doze“, govori Trobonjača.
Za zdravu populaciju, Trobonjača kaže da bi bilo najbolje pričekati da se razvije cjepivo baš za delta-soj, kojeg Pfizer razvija.
Primjenjivalo bi se pod uvjetom da se epidemija širi, zaključuje prof. Trobonjača.
