Već godinu i pol dana svijet živi zarobljen u pandemijskim uvjetima izazvanima širenjem nove vrste koronavirusa koja uzrokuje bolest zvanu covid-19. Od njenog masovnijeg pojavljivanja u Kini, u siječnju prošle godine, do danas, zaraza je odnijela 4.089.084 života diljem globusa. To je, otprilike, cjelokupno pučanstvo Hrvatske, u kojoj je od posljedica zaraze preminulo 8240 osoba.
Države su se na razne načine pokušavale boriti protiv zaraze – lockdownima, policijskim satovima, ograničavanjem kretanja, novčanim kaznama. Neke su, pak, poput Švedske, odlučile normalno funkcionirati.
Pokušaji i pogreške
No, proteklo razdoblje obilježeno je konfuzijom koja je prerasla u nepovjerenje prema znanosti, politici i pokušajima da se ljudska populacija obrani od virusa. S takvim stanjem stvari upitno je kakva će nam biti budućnost, pogotovo ako virus nastavi mutirati i stvarati nove sojeve, koji će prožimati našu civilizaciju.
S obzirom na zbivanja u svijetu, ali i u nas, u ovom trenutku su izvjesna tri scenarija naših života u sljedećim godinama: obvezno cijepljenje za sve, život s povremenim mjerama ili potpuno odbacivanje svih mjera, odnosno povratak u "staro normalno“, bez obzira na virus.
Politički analitičar i stručnjak za društvena zbivanja Žarko Puhovski tvrdi da je nejednakost stručnih uvida u zarazu dovela do problema njihovog provođenja u političke odluke, a time i do nepovjerenja javnosti. Smatra da je odgovornost podijeljena između političara i znanstvenika.
"Stručnjaci još uvijek ne znaju točno kako se stvari razvijaju. Mi ovisimo o onom najprimitivnijem modelu spoznaje, a to je metoda pokušaja i pogrešaka. To su neke države tumačile na švedski ili na francuski način. Razlike u rezultatima nisu prevelike i to je ono što me najviše zbunjuje. Tako da smo u ovom trenutku u situaciji da gledamo kako stručnjaci i političari nabadaju, pokušavaju nešto, pa mijenjaju pravac kad im ne ide, plus ove lokalne aspekte primitivizma, jednima damo, drugima ne damo, što je specifično za našu situaciju. Općenito gledano, vlada unezvjerenost jer se ne zna reagirati. To je ključni problem", tvrdi Puhovski za Net.hr.
Izgubljeno povjerenje u cijepljenje
Scenarij obveznog cijepljenja za sve građane smatra izvjesnim samo ako se postigne politički konsenzus. Ovdje vrijedi spomenuti kako tek pojedine europske države razmatraju takvu mogućnost, ali, kao i mi, samo u pojedinim sektorima. No, u Hrvatskoj, vrlo vjerojatno takav scenarij neće zaživjeti.
"Mislim da je obvezno cijepljenje dopustivo, ako bi se radilo o odluci dvotrećinske većine u parlamentu", smatra Puhovski i dodaje:
"Imamo predsjednika države koji podcjenjuje zdravstveni problem, a ispravno interpretira pravni problem, jer traži dvotrećinsku većinu, a kaže da bolest nije toliko opasna. Imamo i predsjednika Vlade, koji ispravno procjenjuje zdravstveni problem, ali podcjenjuje pravni problem, jer želi da se to rješava bez parlamenta. Dok to postoji, u jako smo lošoj situaciji kao država.“
Povjerenje građana u odluke Vlade i Stožera time je, smatra analitičar, samo pojačano. Dodaje da je došlo do "ruiniranja povjerenja u autoritete općenito, od političkih, vjerskih, znanstvenih… na čemu posebno inzistira desnica i to se širi posvuda u svijetu“.
Kontrakcija epidemioloških mjera
Čak i ako ne bude konsenzusa oko obveznog cijepljenja, bit će konsenzusa, barem političkog, oko epidemioloških mjera. Naime, nije isključeno niti da u sljedećih nekoliko godina, pa i desetljeća, živimo u ritmu popuštanja i stezanja mjera, ovisno o epidemiološkoj situaciji.
Spašavanje gospodarstva i otvaranje raznih gospodarskih i društvenih subjekata, odvijat će se kao i dosad, u povoljnim epidemiološkim uvjetima. Kada situacija sa zarazom bude lošija, građanima će opet biti ograničeno kretanje, a maske na nosu će biti obveznije.
No, pitanje je kako će to utjecati na generacije koje će odrastati pod takvim, sporadičnim restrikcijama. Već i sada psiholozi upozoravaju na mnoge štetne pojave među mladima, a i nasilnički ispadi češće upadaju u prvi plan. Posljedice pandemije mogle bi biti dalekosežnije nego što mislimo.
"Vjerojatno već jesu neke generacije oštećene tim mjerama, ali pitanje je koliko dugo će to trajati. Ako bude i dalje otežano komuniciranje među ljudima, to će oštetiti čitave generacije. Ako bude to dugo trajalo, sigurno će posljedice trajati barem dvostruko dulje nego same mjere“, smatra Puhovski.
'Staro normalno' s virusom
Kako bi izbjegle štetne pojave u društvu, vlasti pojedinih zemalja mogle bi se povesti britanskim primjerom. Premijer Boris Johnson, iako i sam u samoizolaciji, unatoč cijepljenju i preboljenom virusu, odlučio je ukinuti gotovo sve epidemiološke mjere te otvoriti pubove, noćne klubove, sportska borilišta…
Zdravstveni stručnjaci, ali i dio političara upozoravaju na mogućnost nekontroliranog širenja virusa, usprkos tome što je 68 posto britanske odrasle populacije primilo obje doze cjepiva. Johnsonov stav je da "moramo naučiti živjeti s virusom“.
Naravno, scenarij je to koji potiho priželjkuje velik dio čovječanstva, no pitanje je tko će biti odgovoran ako virus odnese još nekoliko milijuna života, unatoč cijepljenju i eksperimentalnim lijekovima. Puhovski smatra da bi to bili političari, no da se oni u Hrvatskoj, ako se ikad sjete donijeti odluku o ukidanju svih mjera "ne trebaju toga bojati, jer uskoro nema nikakvih izbora.“
"Društvo bi bilo oduševljeno, jer je sklono da se malo raspusti i ne pretjeruje s naobrazbom. Prosvjede možemo očekivati samo kod stezanja mjera, a ne popuštanja“, misli analitičar Puhovski koji u slučaju prosvjeda zbog buktanja zaraze smatra da će oni biti organizirani – prekasno.