Ministarstvo zdravstva u utorak je objavilo da su sumnja u prvi slučaj trgovine organima kao i dvije sumnjive transplantacije bubrega u KBC-u Zagreb 2019. godine prijavljene Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
Predmet je prvo ustupljen na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori zbog povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije, potom na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu RH, odgovorili su iz Ministarstva na upit za očitovanje o sumnji u trgovinu organima. "Zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio je rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja", ističu u Ministarstvu.
KBC Zagreb: Transplantacije odobrilo Etičko povjerenstvo
UNA TV prošli je tjedan objavila dokumentaciju i informacije da su 2019. godine u KBC-u Zagreb obavljene dvije transplantacije bubrega s nesrodnih živih donora, koje je Ministarstvo zdravstva ocijenilo sumnjivim, a izvještaj o inspekcijskom nadzoru prošle je godine upućen DORH-u. Donori su bili muškarci iz Srbije i Kosova, u oba slučaja slabijeg imovinskog stanja.
Iz KBC-a Zagreb su na optužbe da je riječ o trgovini organima odgovorili priopćenjem u kojem, među ostalim, tvrde da se sve transplantacije provode po odobrenju Etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb, a nakon provedene evaluacije sudionika.
Zbog trgovine organima stradavaju ljudi diljem svijeta, stradavaju migranti, Romi, djeca i siromašni. U Hrvatskoj malo tko o tome išta zna. Lovorka Marinović vodila je Međunarodnu organizaciju za migracije Hrvatska i imala je kampanju protiv trgovanja ljudima.
Za RTL Direkt je prokomentirala prvi slučaj iz hrvatske bolnice u kojoj se radila ilegalna transplantacija te se pita, znači li to da je bilo i ranijih slučajeva o kojima ne znamo.
Čudni su ovo slučajevi, kaže, jer su čudno izašli u javnost, čudno je kako institucije reagiraju na njega. "Ministarstvo zdravstva kaže da je sve po propisima, ali sumnja postoji, pogotovo jer je druga bolnica odbila to raditi. Ako dođe do toga da nemamo dovoljno dokaza da se dogodilo, to ne znači da ne postoji", tvrdi.
Najugroženije skupine: Ljudi u ratu, migranti, djeca koja nestaju, žene koje odlaze za poslom
U ovom slučaju radi se o vozaču kamiona iz Srbije i pekaru s Kosova, a to je, kaže, tipični obrazac, odnosno da netko siromašan prodaje svoje organe nekome tko ima novac, kaže jer onaj tko nema ništa najčešće prodaje. "Postavlja se tu etičko pitanje možemo li mi, kao vlasnici svog tijela prodavati svoje organe", kaže. Sve međunarodne organizacije, govori, to definiraju kao najveće kršenjee ljudskih prava.
I u ovoj problematici postoje ugrožene skupine, a to su ljudi u ratu, migranti, djeca koja nestaju, žene koje odlaze za poslom, a završavaju u rastućom svjetskom biznisu po zaradi.
Jeziv slučaj s Kosova
Tvrdi pak da kod nas nije bilo slučajeva trgovanja organima, ali poznat je slučaj u Kosovu gdje je bila otvorena klinika u kojoj se radila transplantacija. U vrijeme rata na Kosovu, srpska je država podigla istragu i slučaj o nestanku 300 osoba koje su iz Kosova dovedene u sjevernu Albaniju gdje su poubijani i gdje su vađeni organi te unaprijed dogovorena prodaja u svijetu. "O tome je pisala Carla Del Ponte. UN je istraživao slučaj, Albanija nije dopustila ekshumaciju tijela pa je slučaj pao u zaborav", govori.
Kaže i kako se procjenjuje da se zaradi više od dvije milijarde dolara godišnje za pet organa koji su najčešći, a to su bubreg, jetra, gušterača, pluća i srce.
Iako u Hrvatskoj možda i nema toliko slučajeva trgovine organima, trguje se ljudima i to je posvuda oko nas, kaže. "Moramo isticati to", tvrdi pa dodaje kako ne voli govoriti o brojkama jer to ne znači da ih nije bilo više, a onda bi ti slučajevi prošli ispod radara.
Ovom problematikom se, podsjeća, u RH bavi uspostavljen sustav za suzbijanje trgovanja ljudima.
