U Hrvatskoj postoji 97 gradova i općina s minski sumnjivim površina koje se nalaze u 12 od ukupno 21 županije. Najviše takvih površina nalazi se u Ličko-senjskoj županiji (148,7 km2), zatim u Sisačko-moslovačkoj (108,4 km2), Osječko-baranjskoj (105,1 km2), Karlovačkoj (63,9 km2), Zadarskoj (51,9 km2), Požeško-slavonskoj (37,8 km2), Šibensko-kninskoj (37,9 km2) i Vukovarsko-srijemskoj (29,6 km2).
Ispod 20 kilometara kvadratnih mniski sumnjivih površina imaju Brodsko-posavska županija (19,6 km2), Splitsko-dalmatinska (26,7 km2), Virovitičko-podravska (10,3 km2), a najmanje je takvih područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4,5 km2).
Što se tiče strukture minski sumnjivih površina u Hrvatskoj, najveći postotak otpada na šume (63 %), zatim poljoprivredne površine (24 %), a najmanje na makiju i krš (13 %).
Broj mina prema zapisnicima iznosi oko 74.000 komada, a ukupnoj je na minski sumnjivim područjima postavljeno 13.447 tabli koje upozoravaju na opasnost od mina.
Trenutni kapaciteti za razminiranje u Republici Hrvatskoj su sljedeći. Postoje 34 privatne tvrtke koje se bave tim poslovima. Ukupno je na tim poslovima zaspoleno 623 pirotehničara i 58 pomoćnih radnika. Za potrebe obavljanja razminiranja postoji 654 detektora metala, 56 strojeva za razminiranje i 18 pasa za detekciju mina.