Predsjednik Udruženja trgovine pri HGK Ivica Katavić za RTL Danas ističe kako usprkos navalama kupaca, trgovinama ne prijeti nestašica. Ipak, ako potraje, prvo bi moglo ponestati proizvoda koji dolaze s tržišta najizloženijih koronavirusu.
I Kine dolazi dosta ambalaže za domaće proizvode
„U prvom redu je to Italija zbog tjestenine i drugih proizvoda, ali nadam se da do toga neće doći", kaže Katavić. Dodaje da ga raduje što se Kina oproravlja jer od tamo dolazi mnogo ambalaže o kojoj ovise i domaći proizvođaći.
Ističe i jedno dobru stranu u cijeloj priči oko korona virusa, i to baš za domaće proizvođaće.
Smatra da će sada više nego ikada krilatica "Kupujmo Hrvatsko" doći do izražaja. "Jasno je da ako štitimo domaću, u ovom trenutku prehrambenu industriju, da štitimo sami sebe. Drago mi je bilo da je gospodin Pucar, čelni čovjek jedne od najvećih prehrambenih kompanija, dao izjavu da su oni spremni šest mjeseci bez problema održati snabdijevanje. Mislim da i mi trgovci im svojim načinom rada moramo osigurati da ta roba i nađe svoje kupce", kazao je Katavić.
Prijeti li povećanje cijena
No hoće li se u svemu dodatno okoristiti trgovački lanci, s obzirom da bi potražnja mogla rasti, a ponuda padati pa bi mogli povećati cijene.
Katavić je kazao da on može garantirati trgovački lanac iz kojeg on dolazi neće drastično dizati cijene primjerice, kruha, mlijeka i jaja.
"Mislim da se i kolege iz drugih trgovačkih lanaca ne bi igrali. Predugo smo svi stjecali trgovački ugled da bi ga jednim potezom srozali. To bi naši kupci znali kazniti. S druge strane, to bi se pročulo i mediji bi nas razapeli. Čisto sumnjam da bi se netko usudio igrati takvim potezom", kaže Katavić.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
Ministar financija tvrdi: U maloprodaji imamo dvostruko veći promet. Robe ima dovoljno
Tijekom jučerašnjega dana u Hrvatskoj je izdano 98 posto više fiskaliziranih računa nego istoga datuma prošle godine, promet u maloprodaji je udvostručen i taj trend se nastavlja, ali robe je dovoljno, rekao je u subotu ministar financija Zdravko Marić.
26.07.2019., Zagreb - Andrej Plenkovic i Zdravko Maric na konferenciji za medije predstavili cetvrti val porezne reforme. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Jučer je izdano 98 posto više fiskaliziranih računa nego na isti dan prošle godine. Jutros su me zvali maloprodajni lanci i rekli da se taj trend nastavlja", rekao je Marić nakon sastanka u Vladi.
Naglasio je da robe ima dovoljno, ali da treba osigurati njezinu normalnu distribuciju. Rješenje se, kako je rekao, razmatra i trebalo bi biti spremno početkom tjedna. Istaknuo je kako je dobro što su među najtraženijim artiklima mnogi koji se proizvode u Hrvatskoj.
Pohvalio je blagajnice, skladištare i transportne radnike. Oni po njegovim riječima zaslužuju veliko poštovanje te im treba omogućiti im da i dalje normalno rade.
Ograničavanje kupovine za građane?
Na pitanje je li moguće da vlada ograniči kupovinu za građane, Marić je rekao da u trenutnim okolnostima u obzir mogu doći i mjere koje su inače nezamislive.
Marić je ponovio kako se idući tjedan očekuju konkretne Vladine mjere pomoći gospodarstvu. One se odnose na odgodu plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa. Osigurat će se, kako je rekao, normalno funkcioniranje lokalne samouprave koja će biti pogođena smanjenjem prihoda i to izmjenama u Zakonu o izvršenju državnog proračuna. Slično će, kaže Marić, biti i u pogledu funkcioniranja Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, jer je zdravstveni doprinos njegov integralni prihod.
Izvijestio je da se osmišljavaju kreditne linije za obrtna sredstva te reprogrami i moratoriji kredita za one koji su u problemima, ali i za one koji su pod pozitivnim pritiskom zbog nagloga rasta prometa, kako bi mogli platiti dobavljačima. Upitan razmatra li se rebalans proračuna, odgovorio je da trenutno nema osnove za to, no kako su štete po proračun neminovne o čemu će se više znati krajem ožujka. Marić ne isključuje odgodu plaćanja kreditnih rata i režija kao pomoći stanovništvu, napominjući da je potonje u ovlasti lokalnih vlasti. Smatra da je aktualno slabljenje kune u odnosu na euro pod kontrolom nadležnih institucija, konkretno HNB-a.
