"Nismo definitivno odustali od gradnje Pelješkog mosta, njegova gradnja je još uvijek moguća. Vlada intenzivno razgovara s predstavnicima Europske komisije o mogućnostima povezivanja hrvatskog teritorija koji će već iduće godine biti i teritorij EU. I ako dobijemo potporu EU-a, ne isključujemo mogućnost gradnje redefiniranog, jeftinijeg Pelješkog mosta. Imamo dvije alternative o kojima razgovaramo s EU. Prva je neumski koridor, druga je redefinirani Pelješki most", kazao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za tjednikGlobus. Prema njegovim riječima, jedno od ta dva rješenja, koje bude prihvatljivije EU, bit će prihvaćeno. Hajdaš Dončić kaže ida u slučaju gradnje Pelješkog mosta to mora biti sufinancirano s 50 do 75 posto vrijednosti mosta.
Uz pomoć EU, gradnja mosta je moguća
Ministar je kazao da će EU u tom slučaju i sufinancirati projekt koji bude prihvaćen. "Uvijek smo govorili da je dosadašnji model gradnje mosta neprihvatljiv jer je trebao koštati četiri milijarde kuna", kazao je ističući da je u redefiniranim uvjetima, uz međunarodni tender i uz sufinanciranje EU, jasno da je moguća gradnja Pelješkog mosta.
Odluka o tome, kazao je, mora biti donesena do kraja ove godine, jer već iduće godine mora početi gradnja bilo neumskog koridora, bilo Pelješkog mosta.
HŽ sustav je neefikasan
Govoreći o planu restrukturiranja HŽ-a, ministar je kazao da je njegov cilj ne otpuštanje radnika, nego modernizacija i veća efikasnost cijelog sustava, sustav mora biti moderniziran i informatiziran. "Moramo pratiti europske parametre: ako je europski prosjek 1 do 1,2 zaposlena po kilometru pruge, onda ne može kod nas ostati tri jer to znači da je sustav neefikasan", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, sve tvrtke koje ne čine core biznis HŽ-a bit će privatizirane, neke do kraja ove godine, neke najkasnije do sredine 2013. "Primjerice model ubrzane privatizacije primijenit će se na HŽ tiskaru, HŽ ugostiteljstvo...", ističe. U narednom razdoblju oslobodit će i zgradu Glavnog kolodvora od nepotrebnih ureda i pripremiti je za iznajmljivanje, a u mandatu ove Vlade bit će ispražnjena i zgrada Uprave HŽ-a u centru Zagreba te će biti iznajmljena ili prodana. Od HŽ-a u državnom bi vlasništvu tako ostala željeznička infrastruktura, HŽ putnički prijevoz ostat će u većinskom državnom vlasništvu, a HŽ Cargo pripremit će za liberalizaciju.
