Jedna ili nijedna – broj je to karata, kažu za Večernji list vozači ZET-a, koje na dnevnoj bazi uspiju prodati u tramvajima i autobusima.
Apsolutni fijasko, opisuju tako odluku o uvođenju gotovo četiri puta skuplje karte u vozila od onih koje se mogu kupiti izvan busa i tramvaja, odnosno u poslovnicama ZET-a ili na kioscima.
"Nitko ne kupuje i radije ljudi izađu iz busa, prošetaju se do kioska i vrate se na sljedeći po voznom redu. Kolege koji voze na područjima na kojima na stajalištima nema kioska jedini su kod kojih putnici kupuju karte. Doduše, i na tim relacijama ljudi radije u gradu uzmu cijeli bunt karata po četiri kune pa se voze", govore vozači, koji kažu kako se od 1. srpnja pa do tog kraja mjeseca prodalo svega stotinjak karti u vozilima.
Ili, u prijevodu, objašnjavaju, ZET je u mjesec dana od karata u tramvajima i busevima uprihodio 1500 kuna. Riječ je, zapravo, o još manjoj svoti budući da upravo vozači od prodanih karata u vozilima dobivaju 20 posto provizije.
"Popriličan je broj vozača ovog mjeseca dobio i niže
plaće, upravo zbog provizije od karata. Na kioscima je
ona četiri posto pa je donekle logično da se ZET-u više isplati
da se karte prodaju tamo iako su skoro četiri puta
jeftinije", objasnili su u ZET-u, ali na službeni upit o
točnom broju prodanih karata za 15 kuna u prvom mjesecu njihova
uvođenja, nisu odgovorili.