Zoran Šprajc ugostio je u RTL Direktu zamjenicu gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec.
Gomile krupnog otpada doista su uklonjene s ulica. Primjedbe se svode, međutim, na to da ste de facto time otpad samo pomeli pod tepih.
Jasno smo komunicirali u kampanji i u našem programu da želimo da Zagreb ima moderan i zeleni sustav gospodarenja otpadom kao Ljubljana ili Treviso. Znamo da na razini EU-a Ljubljana postiže odlične rezultate u razdvajanju, u oporabi, to je slika kakvu mi želimo u Zagrebu, a sve ostalo su koraci na tom putu. Dio komentara kažu da su ovo kratkoročne mjere, one to jesu. U prelazu na jedan potpuno novi sustav napravili smo nekoliko kratkoročnih i srednjeročnih mjera.
Kritika je da ne znamo kako i kada bi taj sustav trebao izgledati i kada bi trebao zaživjeti.
Postoji program, na temelju njega smo dobili povjerenje birača, u kojem je jasno izrečeno da je naš cilj, pri kojem i dalje stojimo, je da ćemo zatvoriti odlagalište na Jakuševcu. Da bismo to mogli, moramo razviti doista cijeli sustav gospodarenja otpadom. Puno puta smo rekli da 20 godina ili duže ništa nije napravljeno. Cijeli niz poteza je potrebno napraviti i napravit ćemo ih u ovom mandatu da imamo suvremeni, zeleni sustav gospodarenja otpadom, u kojem moramo unaprijediti sve, od toga kako razdvajamo na kućnom pragu, do toga kako se to sortira, reciklira i da se dio tog otpada ponovno koristi.
Zašto pritom odbijate suradnju s privatnim tvrtkama, tu mislim prije svega na CIOS. Odbili ste čak njihovu ponudu da privremeno besplatno zbrinjavaju ovaj otpad, pa sad to plaćate 200.000 kuna privremeno rješenje.
Podcrtat ću da tu isto radimo što smo rekli, a to je da jačamo kapacitete gradskih tvrtki. Grad je važan pružatelj usluga stanovnicima i u nizu područja može usluge pružati sam. Želimo da Čistoća preuzme veliki dio tog drobljenja i ponovne oporabe glomaznog otpada. To što ste me pitali, prema mom razumijevanju i pravnom mišljenju koje smo dobili, donacije su nešto što može ugroziti buduće postupke fer natjecanja. I dalje će grad morati naručivati niz usluga, i privatni poduzetnici će se natjecati. Nama je bitno da je to natjecanje fer, tako da postignemo što bolje cijene za što bolje usluge.
Kako komentirate kritike iz SDP-a koje idu na račun vašeg plana?
Ako mislite na gospodina Peteka, ja to više gledam kao konstruktivne prijedloge nego kao kritike.
Niste osjetljivi, nema rana u koaliciji za sada po tom pitanju.
Novi smo partneri u gradu, zasad je suradnja konstruktivna i mislim da zajedno možemo jako puno tog programa kojega smo najavili i ostvariti.
Bojite li se da će biti još problema s odvozom otpada?
Bilo je i ranije u Gradu, da tako kažem, nekih kratkih štucavica. Sada, ja se nadam da ih neće biti, učinit ćemo sve da ih ne bude, ali ćemo doista raditi značajne promjene i trudit ćemo se sve pravovremeno komunicirati.
Osim otpada, čini se da su financije najveći problem koji je zatekao novu vlast. Prvi ste riješili kreditom od 500 milijuna kuna. Po dolasku na vlast gradonačelnik Tomašević je već najavio da to neće biti dovoljno. Znate li već sada koliko će milijuna ili stotina milijuna kredita trebati do kraja godine?
Nakon tog kredita kojega smo digli... radilo se o kratkoročnom zaduženju koje pomaže likvidnosti Grada, prije svega za obveze dobavljačima, u međuvremenu je dogovoreno s konzorcijem banaka vanjska tvrtka koja sada radi nešto što zovemo konsolidirano izviješće. Nama treba kvalitetna informacija o tome kakav je novčani tijek do kraja godine i cijelu sljedeću godinu.
Dakle, revizor koji sad češlja knjige.
Tako je.
Ima li već nekih informacija, mogu li se već očekivati neka neugodna iznenađenja?
Sada se prikupljaju informacije. Izviješće obuhvaća i ZET i Holding i Velesajam i Grad. Još ne mogu ništa govoriti u smislu nalaza, ali izviješće podrazumijeva ne samo da imamo puno kvalitetniju o nekoj dinamici tokova novca tijekom cijele sljedeće godine, nego i našu zajedničku viziju što će se konkretno napraviti i na uštedama i na prihodovnoj strani i poduzeća i Grada. Sve to skupa morat ćemo i hoćemo vrlo brzo komunicirati, jer pred nama je i rebalans.
Uštede su počele ukidanjem mjere roditelj odgojitelj, to je sada na dnevnom redu Skupštine u četvrtak. Koji je zadnji datum do kojeg se roditelji koji sad dobiju djecu, eventualno mogu prijaviti?
Naš je stav da je doista sazrelo vrijeme da se ta mjera revidira. Mi smo predložili, o tome će Skupština glasati u četvrtak, da se više ne mogu primati novi korisnici nakon 5. rujna.
Zašto baš 5. rujna?
Zato što je to najkraći zakonski rok nakon Skupštine. Činilo nam se da nema zgodnog trenutka, a ovo je ipak neki formalni rok. Zaustavljanje novih prijava smo najavljivali najmanje pola godine.
Mjera se odnosi na koliko djece?
Treće dijete i dalje.
Znači, tko dobije treće dijete do 5. rujna, može se još prijaviti na tu mjeru koja omogućava da ne mora ići na posao, a može dobiti punu plaću.
Dozvolite, treba reći nešto o tome na koji način ta mjera opterećuje proračun. Najsvježiji podaci za ovaj mjesec su da ćemo ovog mjeseca za tu mjeru isplatiti 43 milijuna kuna, a recimo za kompletne plaće u vrtićima svim gradskim koje pohađa više od 30.000 djece, nešto je preko 60 milijuna. Problem s tom mjerom je što ona na mjesečnoj razini raste preko pola milijuna. Kad ne bismo zaustavili nove prijave, ona bi sljedeće godine mogla prerasti i kompletno financiranje plaća u vrtićima. Zato mislim da je opravdano zaustaviti tu mjeru i da je sazrelo i u smislu da najveći broj komentara u javnom savjetovanju sugerira promjene. Čak i neki korisnici i neke udruge koje su se javljale, govorile su o potrebi da ta djeca pohađaju vrtić, da mogu majke, najčešće su korisnici majke, da mogu raditi pola radnog vremena. Jako je puno prijedloga, do kraja godine ćemo predložiti na koji način bi se mjera dalje provodila.
Gdje još građani mogu oečivati uštede, rezanje troškova ili rast prihoda, odnosno poskupljenja?
Što se tiče ušteda vidjeli ste iz niza poteza koje smo napravili od prvog dana da smo se doista jako potrudili, iako je nezahvalno rebalans raditi u devetom mjesecu nakon izborne kampanje. Veliki dio novca je već utrošen, ali prostora za uštede ima. Pripremamo rebalans za rujan i onda ćemo sve predstaviti.
Spominje se poskupljenje javnog prijevoza, ZET-a prije svega.
Često se spominje, ali mi svaki put kažemo da ćemo učiniti sve da cijene usluga ostanu iste.
To mi se čini kao odgađanje problema. Vaši pristaše kažu da još uvijek niste preuzeli upravljanje Gradom na mnogim funkcijama, na svim važnim funkcijama su kadrovi bivšeg gradonačelnika, bivše vlasti, u Zagrebačkom holdingu samo su dva člana uprave, čeka se neki natječaj da se popuni uprava. Imate poluupravu. Upravljate li uopće tim golemim sustavom od skoro 20.000 ljudi?
Upravljamo. Sustav jest složen i ima mnogo dijelova, samo gradska uprava ima nešto preko 3200 zaposlenih. Jesmo se već dijelom ekipirali, mogu reći da do kraja godine da će do kraja godine biti cijeli tsunami javnih natječaja, jer su oni potrebni, i za pročelnikčka mjesta u upravi, a isto tako koristim priliku da najavim da će Zagrebački holding sutra objaviti javni natječaj za voditelje podružnica i direktore tvrtki kćeri Holdinga, njih ukupno 17. To su veliki natječaji koji obuhvaćaju mjesta poput voditelja podružnica Čistoće, Zagrebparkinga, ne znam, direktore tvrtki kao što je GSKG i slično. To je izuzetno važan natječaj. Natječaj će biti raspisan sutra i trajat će 15 dana.
Vjerujete li da možete privući kvalitetne ljude na plaće koje nisu baš neke, a odgovaraju za stotine milijuna prihoda?
Dosadašnje iskustvo kazuje da da. Zagrebački holding je veliki sustav, u njemu je bilo ljudi koji su bili, da tako kažem, parkirani, izvan utjecaja, izvan mogućnosti da nešto naprave. Mi i na njih računamo. Trebaju nam ljudi koji poznaju sustav, ali i da nam se jave ljudi koji do sada doista nisu imali iskustvo rada u Zagrebačkom holdingu.
Najavili ste izmjenu Odluke o upravljanju javnim površinama, odnosno o davanju u zakup, to su one famozne kućice zbog kojih su bile sve one afere zbog kojih i USKOK ima posla. Kako će to ubuduće izgledati?
Izmjene koje sad idu na Skupštinu u četvrtak bile su također na javnom savjetovanju, tako da je bilo prilike o njima razgovarati. One su zahvatile one dijelove koji su bili evidentno da se moraju mijenjati, a to je da se neposredno uoči Uskrsa i Božića neposrednom dodjelom moglo dobiti vrlo atraktivne lokacije. To sad nije moguće, nego morate ići na javni natječaj. U toj odluci stoji i da nije moguće ići u podzakup, nego da ako se radi o manifestaciji koja će, osim kulturnog, umjetničkog programa imati i ugostiteljski, da se onda mora javiti kao zajednica ponuditelja, da se odmah u natječaju vidi tko je zadužen za što. Namjera nam je da se kvalitetnije upravlja javnim površinama, građani su se žalili i na to kako se koriste prostori na Trgu i drugdje. Treba vagati ponudu i kvalitetu javnih površina.
Hoće li Martina Bienenfeld ostati na čelu Turističke zajednice?
Što se tiče zagrebačke turističke zajednice, ona ima turističko vijeće koje ima osam članova.
Gordan Maras je neki dan izjavio da se boji da će Možemo od SDP-a napraviti svoju pudlicu, a kolega Nino Đula u Jutarnjem je pak napisao da će prije biti da će vam SDP postati zmija u njedrima Možemo?
Maloprije sam rekla da je suradnja u Gradskoj skupštini konstruktivna. Ako pogledamo šire, mislim da među hrvatskim biračima ima prostora da rastu i SDP i Možemo, da nam je u interesu da rastu i jedni i drugi.
Tko je po vama odgovoran što se obnova Zagreba nije daleko pomakla? Niste puno kritični, čini mi se, prema Vladi i HDZ-u kao što ste bili u Saboru. Je li to zbog toga što morate surađivati oko Zagreba?
Tako je, u Zagrebu moramo biti partneri, apsolutno smo upućeni, nije moguće napraviti iskorake bez suradnje s državnim tijelima. Mi smo po preuzimanju vlasti u lipnju uložili velike napore, bili su oni i obostrani u smislu konstruktivnih dogovora, isto tako se slažem s vama, svi se slažu, da obnova ne ide brzinom kojom bi trebala.
Možemo li u budućnosti zamisliti neku koaliciju Možemo! i HDZ-a?
Ne.
Analitičari kažu da Andrej Plenković vlada de facto bez ikakve oporbe. Stranke se bave same sobom. Vi ste jedina oporba koja je ostala, ali i vi ste zatočeni problemima u Zagrebu. Stignete li se uopće baviti nacionalnom scenom?
Mi koji smo u gradu, bavimo se gradom, ali naši drugi kolege i kolegice bave se apsolutno. Znate da smo u nizu gradova polučili rezultate koje smo polučili u Zagrebu prije četiri godine.
