Vijest o nastavku suđenja Petru Pripuzu dolazi baš u vrijeme kad i nova zagrebačka vlast treba odlučiti tko će odvoziti radski otpad. I po svemu sudeći ni oni neće imati mnogo izbora, u tijeku su natječaji za tri vrste otpada i na svima su se javile tvrtke iz grupe CIOS Petra Pripuza koje su pri tome ponudile i nižu cijenu od konkurenata.
Tako je recimo na natječaju za zbrinjavanje biotpada Pripuzov Cios jeftiniji za čak 2,6 milijuna kuna. Pa ti sad odbij. Pogotovo jer Zagrebački holding za zbrinjavanje te vrste otpada nema dovoljno kapaciteta.
Smeđe kante i dalje se prazne u kamione, dok traje ponovljeni natječaj za prikupljanje biootpada. A zna se i kamo idu kamioni.
Ako ste se pitali što se zbiva sa biootpadom sada dok traje natječaj za novog koncesionara, on sada, kao i do sada, što se tiče kućanstava, ide u kompostanu na Jakuševac.
Ali ta kompostana ima ograničene kapacitete, objašnjava šef zagrebačke Čistoće koja na dnevnoj bazi prikupi između 80 i 120 tona biootpada.
"Sada dolazi jesen, bit će voluminozno puno više toga, jer će doći list, te će biti najveće količine koje će se dovoziti na kompostanu u Zrinjevcu. Mi natječaj i radimo da rasteretimo kompostanu u Zrinjevcu", govori voditelj podružnice Čistoća Jure Leko.
Na tom natječaju najpovoljnija je ponuda upravo CIOS-a Petra Pripuza, dugogodišnjeg bliskog partnera bivšeg gradonačelnika, s kojim bi nova vlast, kako je u kampanji najavljivala, najradije okončala suradnju. Međutim dolaskom na vlast okolnosti su se promijenile.
Građani žele najkvalitetniju uslugu za najpovoljniju cijenu
"Postupak je još uvijek u tijeku, mi se moramo tu držati Zakona o javnoj nabavi i držat ćemo ga se i tako ćemo odabrati ponudu", govorio je 17. rujna gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Kako obitelj Pripuz ima jednu od, ako ne i najveću tvrtku za gospodarenje otpadom u državi, ne čudi da si dopuštaju niže cijene od konkurencije. Za zbrinjavanje zagrebačkog biootpada C.I.O.S. je tako ponudio cijenu od 1495 kuna po toni, a austrijska tvrtka Saubermacher 119 kuna više. No, bivši ministar zaštite okoliša, danas zastupnik u Gradskoj skupštini, kaže - obje su cifre nerealno visoke.
"Ne znam zašto nova gradska uprava ne čini nešto na tom polju, traži hitnu lokaciju i način kako povećati kapacitete već postojećih kompostišta, kako bi se premostio potreban period od valjda nekoliko mjeseci kako bi se izgradilo kompostište zatvorenog tipa u blizini grada", kaže gradski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović.
Problem je, što se pokazalo na prosvjedu prije tri godine u Brezovici, da stanovnici niti jedne gradske četvrti ne žele kompostanu u svom susjedstvu. Ipak, da zbrinjavanje otpada iz ruku privatnika većim dijelom preuzme Grad kao dugoročni cilj najavila je nedavno u Direktu i zamjenica gradonačelnika.
"Cijeli niz poteza je potrebno napraviti i napravit ćemo ih u ovom mandatu da imamo suvremeni, zeleni sustav gospodarenja otpadom, u kojem moramo unaprijediti sve, od toga kako razdvajamo na kućnom pragu, do toga kako se to sortira, reciklira i da se dio tog otpada ponovno koristi", poručuje zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec.
A sada se, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj ponovno iskoristi tek 14 posto biootpada, upozoravaju stručnjaci. Za pozitivne pomake i smanjivanje otpora građana prema gradnji pogona za obradu otpada, dovoljno je, kažu, pogledati što se radi na zapadu.
"Postoji sustav od vrata do vrata, gdje djelatnici komunalnih društava, gradske uprave ili neka privatno angažirana tvrtka ide po stanovima i zgradama, pojašnjavajući ljudima što, kako i zašto se radi. Tu je uključen jasna i transparentna komunikacija i taj princip je dugotrajan", jasno će stručnjak za gospodarenje biootpadom Marko List.
Bilo da se radi o glomaznom, biootpadu ili plastici, bilo da posao obavlja Grad ili privatnik, građani žele najkvalitetniju uslugu za najpovoljniju cijenu. A u ovom trenutku, kako ispada, Zagreb to teško može dobiti bez uključivanja tvrtke Petra Pripuza.
