Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, njegov zamjenik Luka Korlaet te predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović odali su u ponedjeljak počast žrtvama koje su poginule prilikom raketiranja Zagreba 2. svibnja 1995. godine.
"Dan nakon što je počela operacija Bljesak mučki je raketiran centar Grada Zagreba i tom prilikom je poginulo sedam naših sugrađana, civila, nedužnih građana, a ranjeno je 205 građana", rekao je Tomašević nakon polaganja vijenaca.
Istaknuo je da Zagrepčani ponovno proživljavaju scene od prije 27. godina kada promatraju rat u Ukrajini. "Rat kao najveće zlo koje uopće postoji se ponavlja", kazao je.
Raketiranje Zagreba je bezočni čin
"Građani Zagreba i Hrvatske posebno su osjetljivi na ono što se događa u Ukrajini jer sve to podsjeća na Domovinski rat. Svatko od nas ima neko osobno iskustvo, više manje se sjeća gdje je bio tog 2. svibnja 1995. godine, to su neke scene koje nam se urezuju u sjećanje do kraja života", kazao je Tomašević.
Predsjednik Skupštine Klisović naglasio je da je raketiranje Zagreba bezočni čin koji je u stvari "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
"Nije bilo vojnog cilja, cilj je samo bio uništiti živote nevinih ljudi. Ne želimo da se taj događaj zaboravi, neka nam svima bude podsjetnik da se takve stvari više ne smiju događati", naglasio je Klisović.
Raketiranje se dogodilo u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova
Dodao je da su zagrebačke žrtve stradalnici Domovinskog rata na jedan potpuno drugačiji, nezaslužen način, jer je netko poslao rakete na civilni Zagreb.
Raketiranje se dogodilo u znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak, a vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom Orkan s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.
Rakete s tzv. zvončićima padale su prvog dana na Strossmayerov trg i ulice na istoku do Križanićeve, a drugog dana na zgrade Dječje bolnice u Klaićevoj ulici, Hrvatskog narodnog kazališta, Akademije dramskih umjetnosti i Doma umirovljenika "Centar".