Političar s bogatom karijerom čiji je politički put obilježen brojnim usponima i padovima, najprije je kao 'Predsjednik s karakterom' na prošlim predsjedničkim izborima pobijedio svoju prethodnicu Kolindu Grabar Kitarović, a sada opet ide po drugi mandat sloganom 'Predsjednika za predsjednika'.
Rani život i obrazovanje
Bivši premijer Zoran Milanović koji ponovo želi biti predsjednik nikoga ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Figura koja izaziva žustre polemike i neprestane diskusije rođen je 30. listopada 1966. godine u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i školovao se.
Završio je Centar za upravu i pravosuđe (CUP) te stekao zvanje upravnog referenta. Upisao je Pravni fakultet kojeg je diplomirao kao izvrstan student i dobitnik Rektorove nagrade nakon što je postigao velik uspjeh na natjecanju iz međunarodnog prava u Den Haagu.
Početak političke karijere
Nakon studija zaposlio se kao pripravnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a 1993. odlazi u Ministarstvo vanjskih poslova. Kao pripadnik OESS-a 1994. bioje u mirovnoj misiji u tada ratom zahvaćenom Azerbajdžanu, a 1996. imenovan je savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.
Ulazak u SDP i politički uspon
Krajem 1999. vratio se u Zagreb, učlanio se u SDP. Sljedeće četiri godine radio je. kao pomoćnik ministra vanjskih poslova. Na poziv tadašnjeg predsjednika i utemeljitelja SDP-a Ivice Račana 2004. dolazi u stranačku središnjicu gdje postaje član novoosnovanog Izvršnog odbora stranke te međunarodni tajnik s posebnim zaduženjem održavanja kontakata s drugim političkim strankama.
Kandidatura za predsjednika SDP-a i osvajanje vlasti
Nakon Račanove smrti krajem travnja 2007., tek nešto više od pola godine prije parlamentarnih izbora, Milanović objavljuje kandidaturu za čelnika stranke i unatoč svim prognozama koje mu nisu išle u korist jer nije bio poznao i prepoznatljivo lice u stranci, pobjeđuje Željku Antunović, Milana Bandića i Tonina Piculu. Na parlamentarnim izborima u studenom 2007. HDZ ponovno osvaja vlast, a Milanović predvodi oporbu četiri godine kao predsjednik SDP-a i kluba te stranke u Hrvatskom saboru. Radi na jačanju stranke, koja je pod njegovim vodstvom ostvaruje povijesni uspjeh na parlamentarnim izborima 2011. godine. U izbornoj 2011. godini SDP potpisuje koalicijski sporazum s HNS-om, IDS-om i HSU-om te kao Kukuriku koalicija izlaze na izbore i pobjeđuju, osvojivši 80 mandata u parlamentu.
Premijerski mandat
On tada postaje predsjednik Vlade te na toj poziciji ostaje do siječnja 2016. godine. Milanovićev premijerski mandat obilježile su ozbiljne gospodarske teškoće, jer je Hrvatska u tom periodu izlazila iz recesije uz velike izazove u javnim financijama i visoku nezaposlenost.
Pod Milanovićevom vladavinom, Hrvatska je dočekala svoj ulazak u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine. No, iako se ulazak Hrvatske u EU smatra velikim uspjehom, Milanović se suočavao i s unutarnjim kritikama zbog smanjenja socijalnih davanja, mjera štednje i poreznih reformi. Njegova vlada također je bila suočena s nizom skandala, poput onih vezanih uz namještanje javnih natječaja i korupciju.
U veljači 2016. godine Milanović je, nakon loših rezultata na parlamentarnim izborima, podnio ostavku na čelu stranke. Naslijedio ga je Davor Bernardić.
Povratak u politiku
Milanović se tada povukao iz politike i osnovao konzultantsku tvrtku EuroAlba. U politiku se ponovno vratio 2019. godine objavom kandidature za predsjednika Hrvatske. Dobiva podršku SDP-a. Te 2020. godine pobjeđuje Kolindu Grabar Kitarović, kandidatkinju HDZ-a i postaje predsjednik RH.
Predsjednički mandat i političke polemike
U protekle četiri godine kao hrvatski predsjednik učestalo je kritizirao aktualnu Vladu, posebno premijera Andreja Plenkovića i njegovu politiku. Sukobi između Milanovića i Plenkovića, često javni i vrlo osobni, postali su u posljednje četiri godine neizostavan dio političkog života Hrvatske.
Osobni život
Zoran Milanović u dugogodišnjem je braku s Sanjom Musić Milanović, koja kao doktorica znanosti iz područja epidemiologije radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu. Roditelji su sinovima Anti Jakovu i Marku.
Izborni program
Pod sloganom 'Predsjednika za predsjednika' Milanović traži povjerenje građana za još 5 godina mandata. Najznačajnije što ističe u svom programu su - zaštita hrvatskog suvereniteta, briga za hrvatske ljude i zaštita hrvatskih institucija.
Smatra da Hrvatska mora zadržati pravo na neovisne odluke o svojim nacionalnim interesima, ističe važnost jednakopravnog članstva u EU-u i NATO-u, uz obveze i prava koja imaju druge članice. Hrvatska mora ostati sigurna i izvan globalnih sukoba, uz stalan oprez i zaštitu svojih granica koje moraju biti sigurne jer su za njih ginuli hrvatski branitelji.
"Dok sam ja Predsjednik Republike, Hrvatsku ću držati izvan takvih sukoba", ističe Milanović
Vladavina prava, jednakost, osobne slobode i briga za ugrožene skupine ključne su vrijednosti, smatra Milanović.
"Hrvatska mora poštovati svoje građane, a institucije trebaju otkrivati i kažnjavati kriminal i korupciju, ne skrivati ih. Nepravda i nepoštenje uzrokuju iseljavanje, a samo poštovanje zakona može to zaustaviti. Hrvatska se suočava s velikom socijalnom nejednakošću, a ekonomski rast ne donosi stvarnu korist ljudima jer vladajuća politika ne rješava osnovne probleme. Inflacija i poskupljenja pogađaju građane, a država mora poduzeti odgovorne mjere", tvrdi Milanović.
Ističe kako bi se životni standard umirovljenika trebao poboljšati kroz konkretne mjere, kao što je promjena formule za izračun mirovina te podsjeća da je novac iz fondova EU-a i hrvatski novac, a ne neka milost koja nam se velikodušno ukazuje. Hrvatska je za ulazak u EU dosta toga dala i mnogo se toga odrekla, pa joj fondovi pripadaju po pravdi i prirodi stvari.
Zaštita hrvatskih institucija
Ustav Republike Hrvatske jasno propisuje ovlasti Predsjednika, koji mora surađivati s Vladom na pitanjima obrane, nacionalne sigurnosti i vanjske politike, smatra Milanović te će kao vrhovni zapovjednik OSRH-a podupirati sve odluke koje jačaju obranu. U vanjskoj politici, naglašava, Hrvatska mora imati vlastiti stav i ne smije bezuvjetno prihvaćati odluke EU-a koje nisu u njezinom interesu, inzistirajući na očuvanju jednoglasnog odlučivanja u Uniji. Milanović se protivi zloupotrebama i stranačkom ovladavanju institucijama, koje moraju biti neovisne. Njegova je čvrsta namjera braniti demokraciju, državne interese i interese hrvatskih ljudi, postupajući uvijek u skladu s Ustavom.
Detaljni program pogledajte u linku.
POGLEDAJTE VIDEO: Krešimir Macan o Milanovićevoj strategiji za predsjedničke izbore: 'Slogan mu je odličan'
