Damir Mihanović je na HTV-u rekao da danas ne bi mogao ponoviti ono što je napravio, s obzirom na sve što su on i njegova obitelj prošli. Prvo je bio smijenjen iz Uprave Croatia osiguranja, a zatim je dobio i otkaz, prijetilo se i njegovoj obitelji.
Podsjetimo, Mihanović je USKOK-u svjedočio o sastanku 18 direktora javnih poduzeća na kojima im je u travnju 2007. godine Ivo Sanader naredio da surađuju s Fimi Mediom. Prenio je što mu je rečeno na sastanku direktoru Croatia osiguranja, Hrvoju Vojkoviću i njih su dvojica odlučili se oglušiti na Sanaderovu naredbu. Kaže da se izuzetno dobro sjeća tog dana i kaže kako je za cijelu aferu ukupno znalo petstotinjak ljudi, menadžera. Dokaz za to je i broj svjedoka u slučaju Fimi Media, njih 352, kaže.
"Zašto nisu i oni progovorili? Jer su vidjeli kako smo prošli Hrvoje Vojković i ja", kaže Mihanović. "To je bila poruka, dečki šutite ili ćete proći kao i oni. Menadžeri su pragmatični i šutjeli su dok optužnicu nije preuzeo USKOK", dodao je.
Prijetnje iz "vrha Vlade RH"
Kada je odlučio dati intervju Hrvatskoj televiziji, ispričao je kako mu je glasnogovornik Vlade naredio da izađe iz zgrade HRT-a i rekao mu da nema pravo predstavljati stranku – na što mu je rekao da ne predstavlja stranku. Intervju je dao nakon iskaza USKOK-u koji je izašao u javnost, a odlučio je izaći u javnost jer je u medijima rečeno da je on priznao kazneno djelo i da je svjedok pokajnik. što nije bilo točno. Poziv glasnogovornika Vlade je, kaže, doživio kao prijetnju.
Teško je optužio HDZ i Jadranku Kosor, rekavši da je mjesecima novac koji je Mladen Barišić prebacio iz Carine u stranku stajao, dok su mediji o tome pisali, a da ga iz stranke nisu prijavili ni DORH-u ni uredu za sprečavanje pranja novca. U međuvremenu su stizale prijetnje njemu i svim svjedocima. Tek devet mjeseci nakon uhićenja Mladena Barišića su prijavili taj novac.
Kako je rekao, prijetnje su mu stizale iz institucija bliskih Vladi. Nakon njegovog intervjua u novinama 17. rujna 2011, na dan kad je održan izvještajni sabor HDZ-a, stigla mu je prijetnja iz Vlade. Kazao je da je snimljen telefonski razgovor s telefonskog broja Vlade u kojem je zabilježena prijetnja iz vrha Vlade Republike Hrvatske upućena njemu preko posrednika. Glas na snimljenoj poruci bio je ženski, tvrdi Mihanović koji nije htio reći je li možda riječ o Jadranki Kosor. Kazao je da više ne smije reći jer je riječ o predmetu istrage USKOK-a.
Ustvrdio je da je poslao mail Jadranki Kosor vezano uz jednu drugu korupcijsku aferu, a ona je rekla da je mail proslijedila USKOK-u, no, tvrdi Mihanović, USKOK je to demantirao i ustvrdio da je prijavu o tome dao Mihanović. Kaže da je u mailu upozorio na korupciju i prozvao HDZ-ovu Vladu da je borba protiv korupcije bila samo fasada za javnost, a da je zapravo aktivno radila protiv te borbe, pritiskom ne samo na svjedoke nego i na medije i institucije.
Šukeru bilo neugodno
Afera Fimi Medija neugodna je po HDZ i Jadranku Kosor, kaže, jer se istražuje i njezina predsjednička kampanja 2005. godine. Istaknuo je da je Vlada u antikorupcijskom programu napisala da osobe koje prijave korupciju moraju biti zaštićene, dok je upravo Jadranka Kosor naredila njegovu smjenu u Croatia osiguranju jer je svjedok u aferi.
Pokazao je i stenogram razgovora Hrvoja Vojkovića, ministra Ivana Šukera, Andrije Hebranga i njega, održan nakon što je stigao nalog da ih se smijeni.
Šukeru je, kaže, bilo neugodno, ali je kazao da je Vladin stav da se afere ne prijavljuju medijima ili negdje drugdje, pri čemu je mislio na USKOK, već se trebaju prijavljivati Vladi.
"Vlada nije istražitelj i ja nisam pogriješio oko toga kome trebam prijaviti korupciju", rekao je Mihanović i dodao da bi prijavljivanje afere Fimi Media Vladi bilo kao puštanje lisice u kokošinjac.
Kaže da brojke demantiraju tvrdnje iz Vlade da je otkaz dobio zbog lošeg poslovanja, te da u obrazloženju otkaza piše da je nanio štetu CO-u istupom u medijima.
CO u raljama politike
Na pitanje o optužbama protiv bivšeg ministra i predsjednika Nadzornog odbora CO-a Šukera, koji mu je, tvrdi, govorio da bude pametan i da šuti, ponovio je da je to istina i da ima svjedoke.
Potvrdio je da je u Croatia osiguranju uvijek, od 1990-ih na ovamo, bilo političkih pritisaka da se nekome pogoduje, odobri neki kredit ili na neki drugi način štetno posluje, s time da je istaknuo da ih je najmanje bilo u mandatu pokojnog premijera Ivice Račana. Tek je od 2007. godine čuo glasine o korupciji u državnom vrhu. "Do tada je ili nije bilo toliko ili su bili pametniji, pa to do mene nije došlo", zaključio je.
Sve bi ponovio
Na pitanje voditelja Aleksandra Stankovića tko mu je najviše pomogao da se odluči svjedočiti, Mihanović je istaknuo glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji ga je zvao da svjedoči u siječnju 2010. godine. Osjetio je, kaže, da Bajić želi doista taj predmet istražiti do kraja. Odlučio mu je pomoći, iako je, kaže, znao u što se upušta i čemu se izlaže. Kaže da je imao potporu i jednog stranog diplomata.
Upitan koja bi njegova poruka bila ljudima u državnim poduzećima, da li da prijavljuju kriminal, Mihanović je odgovorio da je odgovor da to ne čine, jer će nastradati, s obzirom na njegovo iskustvo i iskustva drugih. Međutim, kaže, nakon nekog vremena vam se rodi dišpet i radite stvari za opće dobro, te je ustvrdio da bi to učinio ponovo i pomogao USKOK-u i DORH-u.
Posve druga slika
Sasvim drugo iskustvo s DORH-om i Mladenom Bajićem ima Tonći Majić, aktivist Dalmatinskog komiteta za ljudska prava iz Splita, drugi gost u emisiji Nedjeljom u dva. On je, podsjetimo, prisilno odveden na psihijatrijsko vještačenje nakon što je pocijepao hrvatsku zastavu. Učinio je to u znak prosvjeda što mu pravosuđe mu 31 godinu nije riješilo odštetni zahtjev za automobilsku nesreću 1980. godine, koju je jedva preživio, a liječnici mu nisu prognozirali da će poživjeti.
Krivac za nesreću je završio u zatvoru, krivični postupak je završio vrlo brzo, ali odštetna je parnica odugovlačena. Rekordna puza između rasprave je bilo devet godina, tijekom 1990-ih. Odvjetnici su mu se obraćali na sve moguće adrese, pa čak i 2004. godine Ustavnom sudu koji je sudu u Kaštelima naredio da okonča postupak u šest mjeseci, uz obavljanja određenih vještačenja. Sutkinja se na naređenje Ustavnog suda oglušila i to bez ikakvih sankcija.
Cijepanje čarapa
Na cijepanje hrvatske zastave odlučio se kada više nije vidio izlaza, nakon što mu je slučaj odbio Sud za ljudska prava u Strasbourgu. Kaže da je svjesno napravio kazneno djelo nepoštivanja hrvatske zastave, jer, kaže, nitko ne bi reagirao da je cijepao čarape.
Rekao je da je poderanu zastavu poslao predsjedniku Republike "ne zato što mu nije simpatičan, nego zato što je simbol države koja je zakazala".
Majić je podsjetio da je primio puno prijetnji i doživio mnogo neugodnosti, pa i premlaćivanje, zbog svog rada u Dalmatinskom komitetu za ljudska prava, zbog istraga zločina u Lori i zaštite deložiranih obitelji u Splitu.
Istraga će trajati 50 godina
Zamjerio je Mladenu Bajiću, koji je bio zamjenik vojnog tužitelja u vrijeme zločina u vojnoj luci Lori, što je do sada u slučaju lora riješeno tek dva do tri posto zločina, a da je kroz Loru prošlo više od tisuću ljudi. A DORH je tek nakon medijskih pritisaka objavio da radi nešto na slučaju Lora, rekao je Majić. Tim tempom istraga će trajati 50 godina.
"Ako ja bez financijske potore mogu doći do svjedočenja preživjelih, ne znam kako DORH ne može", zaključuje.
